Plenković: EU mora ostati za daljnja proširenja, posebno zbog BiH

Koncept Evrope više brzina treba demistificirati i bitno je da on ne isključuje nikoga, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković nakon završetka summita 27 čelnika EU-a, a predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker kaže da to ne znači stvaranje nove željezne zavjese.

“Treba demistificirati Evropu više brzina, ona postoji i danas, postoje neki segmenti europskih integracija, gdje su neke zemlje uključene, a neke nisu, poput eurozone, Schengena, pojačane saradnje u nekim područjima”, rekao je Plenković nakon završetka summita.

U četvrtak i petak u Bruxellesu je održan summit čelnika EU-a. Prvi dan bio je formalni sastanak Evropskog vijeća, koji okuplja čelnike svih 28 zemalja članica, a u petak je održan neformalni sastanak 27 čelnika, bez britanske premijerke Therese May.

Jedina tema je bila priprema za summit u Rimu, 25. marta u povodu obilježavanja 60. objetljnice potpisivanja rimskih sporazuma. Na tom summitu će se donijeti rimska deklaracija u kojoj će se istaknuti dosadašnja postignuća u evropskim integracijama i dati obrisi budućeg izgleda EU-a.

Plenković je rekao da se zauzima za uključiv pristup, koji neće dopustiti da uži krug zemalja odlučuje.

“Hrvatska se zalaže za uključivi pristup. Trudit ćemo se ne samo da prihvatimo kompletnu pravnu stečevinu EU-a, nego da budemo među onim zemljama koje, vodeći se nacionalnim interesima i interesima naših ljudi, jasno grade evropski projekt”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da su za Hrvatsku bitne tri tačke: veći demokratski legitimitet institucija EU-a, što uključuje kontinuiranu borbu protiv populizma i demagogije, zatim veća korist od zajedničkih politika i od evropskog budžeta te kvalitetnija uloga EU-a na globalnom planu s obzirom na sigurnosne izazove.

Također je istaknuo da EU mora ostati za daljnja proširenja, “posebno za zemlje u našem susjedstvu, prije svega na BiH”.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je na konferenciji za novinare po završetku summita da Evropa više brzina ne znači izgradnju nove željezne zavjese.

“Primjetio sam da neke kolege u tome vide uvođenje nove linije podjela, novu željeznu zavjesu između Istoka i Zapada. To nije cilj”, rekao je Juncker.

Temelj za raspravu u petak bio je radni dokument sa smjernicama za izradu rimske deklaracije koju su pripremili predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, Komisije Jean-Claude Juncker, malteški premijer Joseph Muscat i italijanski Paolo Gentiloni te Bijela knjiga o budućnosti Evrope, koju je prošle sedmice predstavila Komisija.

U Bijeloj knjizi Komisija je iznijela pet mogućih scenarija za buduću organizaciju Evropske unije.

U radnom dokumentu koji sadrži smjernice za sastavljanje rimske deklaracije kaže se da će EU “raditi zajedno na promicanju zajedničkog dobra, podrazumijevajući da neki od nas idu tješnje, dalje i brže u nekim područjima, ostavljajući vrata otvorenima za one koji se pridružiti kasnije te čuvajući integritet jedinstvenog tržišta, schengenskog prostora i EU-a kao cjeline”.

“Nepodijeljena i nepodjeljiva Unija, koja radi zajedno kadgod može, različitom brzinom i intenzitetom, kadgod je to potrebno”, stoji u tom radnom dokumentu.

Izgleda da se tim riječima nastoje umiriti strahovi nekih zemalja, prije svega onih u srednjoj i istočnoj Evropi, koji se pribojavaju da bi Evropa više brzina mogla značiti podjelu zemalja članica u različite kategorije po važnosti.