Velika kriza: Nalazi li se Makedonija pred građanskim ratom?

Nekadašnja najsiromašnija jugoslavenska republika trenutno se prometnula u područje Evrope koje najviše uznemirava. Kakva Ukrajina, kakvi bakrači!

Situacija je užarena ne samo na liniji Makedonci-Albanci, nego još i drastičnije unutar samoga makedonskog etničkog korpusa gdje su dva pola raskoljenog društva – desni i lijevi – zauzela borbeni stav. S obzirom na ionako uglavnom nestabilno okruženje, postoji osnovana bojazan od mogućeg brzog širenja nestabilnosti i na druga južnobalkanska područja, piše Jutarnji list.

Ima većinu

Naime, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov odbio je dati mandat za sastavljanje nove vlade (izbori su bili još 11. decembra 2016.) lideru Socijaldemokratskog saveza (SDSM) Zoranu Zaevu koji mu je došao s natpolovičnih 67 potpisa (Sobranje ima 120 mjesta) jer se uspio nagoditi s tri albanske stranke. To su DUI (Demokratska unija za integraciju – Bashkimi Demokratik për Integrim, BDI) Alija Ahmetija, koja ima deset mjesta, Pokret Besa (Lëvizja Besa) Bilalla Kasamija (pet zastupnika) i Alijansa za Albance (Aleanca për Shqiptarët) Ziadina Selëna (tri mjesta), koje Zaevu daju malu, ali potrebnu većinu. Ivanov je ustvrdio da Zaev ugrožava opstojnost države i makedonske nacije, da radi u interesu strane države (misli na Albaniju) te da, unatoč ustavnoj obavezi, neće učiniti ono što treba. Osim toga, Ivanov je čekao lidera desno konzervativnog VMRO-DPMNE-a Nikolu Gruevskog dva i pol mjeseca (probio je ustavni rok) da s tim istim albanskim strankama pokuša formirati vlast. Zaev je također burno reagirao: “Predsjednik je izvršio državni udar!”

U središtu Skoplja počeli su se okupljati simpatizeri obiju strana, a Gruevski je otvoreno optužio Zaeva da radi protiv interesa Makedonije i Makedonaca, da je “država ugrožena” i “narod uznemiren”. Od optužbi o ugroženosti nacije i da je na djelu državni udar samo je mali korak do prvog udarca koji može sunovratiti zemlju u ambis sukoba.

I međunarodna zajednica je konačno shvatila svu delikatnost makedonskog pitanja. Šefica bruxelleske diplomacije Federica Mogherini se usred slijetanja okrenula iznad Sarajeva, još jedne krizne balkanske tačke, i svoj avion punim gasom usmjerila prema Skoplju kako bi se upoznala s događajima. Glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančič zatražila je da se što prije formira vlada i široka koalicija s političkim konsenzusom kako bi se provele reforme i posvetilo rješavanju bilateralnih pitanja koja zahtijevaju angažman svih političkih stranaka.

No, ne samo to – nedavno je republikanski kongresnik Dana Rohrabacher rekao da “Makedoniju ne smatra državom” te da ju je “najbolje podijeliti između Kosova, Bugarske i nekih drugih susjeda ako to žele”. Doduše, iz Washingtona su poslije, na upit iz Skoplja o tome, odgovorili da “SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Makedonije”. Deutsche Welle je objavio vijest da ni Rusija nema ništa protiv podjele Makedonije, ali je to Putinov prvi diplomat Sergej Lavrov oštro demantirao. A američki ambasador u Skoplju u Obaminoj eri, Jess L. Baily, na Twitteru je objavio kako smatra da je “Makedonija napustila principe demokracije i vladavine prava” te podržao povjerenika EU za proširenje Johannesa Hahna koji je tražio od Ivanova da Zaev formira vladu kad već ima većinu.

No, tu je i Rusija sa svojim interesima. Nije tajna da su Gruevski i Ivanov “moskovski dečki” koje je Kremlj podržao tokom prošlogodišnjih protesta protiv vlade i predsjednika, nazvavši to američkim udarom na legitimnu vlast.

Brzi izbori

Nikola Gruevski se u četvrtak sastao s ambasadorima Njemačke i Rusije te im obznanio da je spreman na “brze prijevremene izbore”, što je očito njegov cilj. Gruevski očito ne preže ni pred čim kako bi onemogućio Zaeva u sastavljanju vlade, pogotovo jer je ovaj već najavio da će samoga Gruevskog i njegove ljude uhapsiti zbog kriminala koji je počinio nad Makedonijom. Sasvim dobar razlog da se ne omogući transfer vlasti, a sve umota u ruho nacionalne ugroženosti, veleizdaje i narodne volje. Gruevski se predstavlja kao zaštitnik Makedonaca koje ugrožava Zaev svojim koncesijama Albancima koje, pak, na uzici drži Edi Rama. Gruevski optužuje Zaeva da se dogovorio da će federalizirati državu, što bi bio uvod u njen raspad, da će mijenjati ime, zastavu i grb te dopustiti da albanski bude službeni jezik na cijelom području Makedonije. Zaev je to demantirao, ali optužbe ne prestaju i samo dolijevaju ulje na zasad zapretenu vatru koja se svaki čas može rasplamsati.

Zanimljivo je kako se pojavila informacija da je Zaeva ucijenio Ali Ahmeti, vođa DUI-ja, da će optužiti Srbiju za genocid nad makedonskim Albancima u razdoblju između dva rata. Zaev je to demantirao, ali beogradski mediji pod utjecajem premijera Aleksandra Vučića i dalje podgrijavaju te vijesti. Javio se i predsjednik Kosova Hashim Thaçi koji je rekao da bi Albanci u Makedoniji trebali uzeti sudbinu u svoje ruke što dodatno potiče zabrinutost jer zvuči kao zveckanje oružjem.