Nenaučene lekcije Nirnberškog procesa za Balkan
Prošlo je sedamdeset godina od čuvenog Nirnberškog suđenja, koje je predstavljalo prekretnicu u međunarodnom pravu i procesuiranju ratnih zločina i koje je bilo važan činilac u oprocesu denacifikacije posljeratne Njemačke.
Na prostoru bivše Jugoslavije, i dalje opterećenom bremenom ratova iz devedesetih, pravdu pokušava da donese Haški tribunal. Međutim, domet ove institucije ograničen je u Srbiji u kojoj se Haški tribunal i dalje posmatra kao antisrpski sud rezervisan za suđenje Srbima, piše Radio Slobodna Evropa.
Da li je u uslovima medijske satanizacije ove ustanove moguće suočavanje s prošlošću u Srbiji i može li se danas nešto naučiti iz Nirnberškog procesa, bila je tema o kojoj se razgovaralo u utorak u Kući ljudskih prava u Beogradu, u kojoj je prikazan dokumentarac „Nirnberg: Lekcija sadašnjice“.
Kada su u drugoj polovini 1940-ih na Nirnberškom procesu, u okviru 12 suđenja, osuđeni visoki i niži politički, vojni, ekonomski pripadnici nacističke Njemačke, bio je to i simbolički slom ideologije i režima koji je desetak godina ranije baš u tom gradu donio nacističke Nirnberške zakone.
„Ono što je bio cilj procesa i jedno od najvećih postignuća jeste taj napor i uspjeh da se bar za izvjesno vrijeme ustanovi jedna nadnacionalna instanca koja će suditi glavnim zločincima“, rekla je Jelena Volić-Helbuš, teoretičarka njemačke književnosti i kulture, na debati održanoj u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava, a nakon projekcije dokumentarnog filma „Nirnberg: Lekcija sadašnjice“. Film čini video arhiva sa samog suđenja u Nirnbergu, kao i video dokumentacija iz predratnog i ratnog vremena.
Uz pravno suočavanje s prošlošću, važan segment u denacifikaciji Njemačke bilo je civilno društvo, dodaje Jelena Volić-Helbuš.
„Civilno društvo je bilo prostor gdje se do dana današnjeg, bez izuzetka, suočavalo s prošlošću. Tu je naravno i taj fantastični njemački Ustav koji je pravljen detaljno, pažljivo i u stalnom dijalogu sa zločinima koji su počinjeni u Drugom svjetskom ratu“, objašnjava Volić-Helbuš.
Za razliku od njemačkog društva koje je i zakonski i identitetski prihvatilo odgovornost za zločine iz Drugog svjetskog rata, u Srbiji se to još uvijek nije dogodilo kada je reč o ratnim zločinima iz devedesetih, rekao je politikolog Miloš Ćirić.
Haški tribunal, u kojem se već gotovo četvrt stoljeća sudi vojnim i političkim zvaničnicima sa prostora bivše Jugoslavije, u ovdašnjoj javnosti se doživljava kao antisrpski sud, dodaje Ćirić.
„Uprkos dostupnosti suđenju Slobodanu Miloševiću – kao što se sjećate bilo je svakodnevno emitovano na Javnom servisu – nacionalisti u našoj zemlji su to iskoristili kao platformu za odbranu svoje politike i za prevaru da se u Hagu sudi Srbiji, a ne konkretnim Srbima za konkretne zločine“, smatra Ćirić.
Na početku rada Haškog tribunala postojali su mediji koji su pratili kontinuirano rad te institucije. Danas izveštavanje o istini, odgovornosti i pomirenju nikoga više ne interesuje, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Maja Šajkaš, novinarka i osnivačica agencije „4 Better Media“.
„Sada imamo institucije koje ne funkcionišu, građane koji nemaju povjerenja u te institucije, politički vrh koji je takav kakav je, u krajnjoj liniji haške osuđenike koji su sada vrlo prominentno u medijima pa i u vrhu države. To ne stvara pravu bazu za pravo izvještavanje ili za pravu sliku o Hagu u srpskim medijima“, objašnjava Maja Šajkaš.
Miloš Ćirić dodaje da je, uprkos svim kritikama Haškog tribunala, značaj ove institucije veliki.
„Ono što je važno za nas koji se u ovoj zemlji bavimo medijima i aktivizmom za ljudska prava, najveće nasleđe Haškog tribunala je to što imamo čitavu seriju nepobitnih činjenica o događajima i ljudima koji su učestvovali u određenim zločinima. To ima ogromnu pravnu, ali i moralnu vrijednost“, kaže Ćirić.
Jelena Volić-Helbuš napominje da je suočavanje s prošlošću proces za koji je potrebno vrijeme, i koji nikada nije do kraja završen.
„Mi mislimo da ćemo se u našoj generaciji, ili u naredne tri, suočiti sa zločinima, pročistiti i onda nastaviti dalje kao čisti građani. To ne može tako. Mi danas u Njemačkoj imamo ozbiljan problem. Imamo Alternativu za Njemačku (AfD, ekstremno desni pokret, prim D.K.) koji kreće u jednu strašnu kampanju i vi sad vidite da se dižu neki duhovi iz prošlosti. Što znači da vi niste njih u Ninbergu niti u Frankfurtu niti u bilo kojem drugom procesu iščistili. Ali, vi ste time dali javnosti signal da su neke stvari neprihvatljive“, kaže Volić-Helbuš.
Haški tribunal ulazi u završnu godinu svog mandata i trenutno su u toku postupci u dva predmeta – prvostepeni protiv Ratka Mladića, a drugi žalbeni postupak u predmetu “Prlić i drugi”, kojim su obuhvaćena šestorica optuženih.
Izricanje presuda u oba predmeta se očekuje u novembru 2017. godine.
