Kako država odabere ime za novorođenče koje roditelji ne prijave na vrijeme?
Roditelji u BiH dužni su u roku od 30 dana od dana rođenja djetetu odrediti lično ime i izvršiti upis u matičnu knjigu rođenih.
Međutim, šta se dešava ukoliko roditelji ne ispune ovu zakonom propisanu dužnost i ko u takvim slučajevima zapravo daje ime djetetu?
Odgovore na ova pitanja potražili smo u sarajevskoj Općini Novo Sarajevo i Centru za socijalni rad KS.
Matičar u Općini Novo Sarajevo Aldijana Čaušević istakla je za Fokus.ba da je ova oblast regulirana Zakonom o matičnim knjigama FBiH koji propisuje da po isteku roka od 30 dana lično ime djetetu određuje organ starateljstva, odnosno Centar za socijalni rad po prebivalištu majke.
“To se obavlja na način predviđen Zakonom o ličnom imenu FBiH”, naglasila je Čaušević.
Ukoliko je organ starateljstva, odnosno Centar za socijalni rad, zaprimio obavijest matičnog ureda da djetetu nije u roku od 30 dana određeno ime od strane roditelja, organ starateljstva po službenoj dužnosti pokreće postupak određivanja ličnog imena djetetu.
“Organ starateljstva je dužan u roku od 30 dana, od dobijanja pomenute obavijesti od strane matičnog ureda, odrediti lično ime djetetu. U tom postupku organ starateljstva ukoliko dijete ima roditelje, odnosno jednog roditelja, poziva roditelje odnosno roditelja, da se izjasni, kako želi da njegovo dijete nosi lično ime”, rekao je za Fokus.ba Adnan Podžo, direktor Centra za socijlni rad KS.
On je dodao da ukoliko organ starateljstva ne uspije doći do roditelja, odnosno jednog roditelja, stručni tim organa starateljstva odredit će ime djetetu.
“Odluku o ličnom imenu organ starateljstva, u tim slučajevima, donosi na osnovu podataka koji su upisani u Izvod iz matične knjige rođenih, a odnose se na podatke o majci i ocu djeteta. Najčešće je u ovakvim slučajevima poznata samo majka djeteta. Ukoliko se radi o djetetu, čiji su roditelji nepoznati, stručni tim donosi odluku o ličnom imenu. Ime se odabire po izboru članova stručnog tima”, zaključio je Podžo.
