U 2016. najmanji broj ekshumiranih žrtava u odnosu na ranije godine

U toku 2016. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 141 žrtve iz proteklog rata. Možemo reći da je ovo najmanji broj ekshumiranih žrtava u odnosu na ranije godine. Razlog tome je nedostatak tačnih i pouzdanih informacija o potencijalnim pojedinačnim i masovnim grobnicama – kazala je u razgovoru za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

Po njenim riječima, objedinjeni su izvještaji svih pet područnih ureda Instituta za nestale osobe BiH – u Tuzli, Mostaru, Bihaću, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu.

U toku protekle godine, navodi Čengić, nisu pronašli veću masovnu grobnicu, “a to je ono što određuje rezultat za svaku godinu”.

Podsjeća da su u toku 2016. pronađene dvije primarne masovne grobnice. Masovna grobnica pronađena na lokalitetu Hozića Kamen, na području Bosanskog Novog, iz koje je ekshumirano 11 prijedorskih žrtava ubijenih 1992. i masovna grobnica Kazan Bašća u Zvorniku iz koje je ekshumirano takođe 11 žrtava ubijenih 1992. na području Zvornika. U obje grobnice pronađene su žrtve bošnjačke nacionalnosti.

– U 2016. identificirani su posmrtni ostaci 283 nestale osobe i predati obiteljima kako bi ih dostojanstveno ukopale. Najmlađi među identificiranim žrtvama prošle godine su brat i sestra iz porodice Ribić, dvogodišnji Sabrija i trogodišnja Ismeta – kaže Čengić.

U toku prošle godine izvršeno je 99 reekshumacije radi reasocijacije, odnosno kompletiranja posmrtnih ostataka koji su ranije pronađeni i ukopani kao nekompletni, a naknadno su pronađeni i identificirani dijelovi tijela. Reekshumacije su izvršene u Srebrenici gdje je u Memorijalnom centru u Potočarima reekshumirano 65 žrtava, zatim u Krajini, odnosno Sanskom Mostu, Ključu i Prijedoru, 10 žrtava, i u Brčkom 24 žrtve.

Čengić navodi da je i ove godine planirano da se izvrši određen broj reasocijacija, odnosno kompletiranja posmrtnih ostataka.

– Također, u toku protekle godine otkiveno je 14 grešaka učinjenih pri klasičnoj metodi identifikacije, koje su nakon što su uočene i otklonjene. Klasična metoda identifikacije primjenjivala se do 2001. godine, nakon čega se isključivo primjenjuje DNK analiza pri utvrđivanju identiteta. Na temelju klasične metode ili metode prepoznavanja identificirane su 8.253 žrtve – kazala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH.

Po njenim riječima, pouzdanost klasične metode je veća ukoliko se primjenjuje nedugo nakon smrti. Međutim, u slučajevima kada je prošlo nekoliko godina nakon smrtni njena pouzdanost je veoma smanjena i postoji mogućnost grešaka.

Čengić ističe da će se u narednom periodu nastaviti s aktivnostima na pronalasku nestalih osoba, te njihovom identificiranju. Osim neposrednog rada na terenu, nastavit će i s procesom revizije mrtvačnica i spomen kosturnica.

– U 12 mrtvačnica i centara za obdukciju i identifikaciju nalazi se 4.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Jedan od prioritetnih zadataka Instituta za nestale osobe BiH je rješavanje pitanja neidentificiranih posmrtnih ostataka – naglasila je Čengić.

Po njenoj ocjeni, proces utvrđivanja činjeničnog stanja, odnosno revizije koji je počeo 2013. u svim objektima gdje su smješteni ekshumirani posmrtni ostaci, je veoma složen i zahtjevan.

Kaže da su osnovni ciljevi ovog procesa da se utvrdi stvarno stanje u ovim centrima, uzroci zbog kojih su posmrtni ostaci neidentificirani, te da se definiraju koraci kako bi se riješio što veći broj slučajeva, odnosno “da se učine dodatni napori kako bismo došli do novih identiteta posmrtnih ostataka koji su ekshumirani u ranijem periodu“.

Utvrđivanje činjeničnog stanja završeno je u nekoliko objekta – u mrtvačnici Sutina-Mostar, Centru za obdukciju i identifikaciju Goražde, Spomen-kosturnici Nevesinje, Komemorativnom centru u Tuzli i u Kosturnici u Odžaku. U toku je u prosekturi u Gradskom groblju Visoko, a u narednom periodu planirano je da bude izvršena revizija u Istočnom Sarajevu, Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu, kosturnici u Banja Luci i u ostalim objektima gdje su smještenji neidentificirani posmrtni ostaci.

– Od završetka rata do sada, odnosno od početka procesa traženja nestalih osoba ostvareni su značajni rezultati u pronalasku i identificiranju nestalih osoba u BiH. Međutim, pitanje nestalih nastavlja da opterećuju hiljade obitelji koji su još uvijek bez odgovora o sudbini svojih najmilijih – ističe Čengić.

Navodi da je do sada pronađeno više od 25.000 posmrtnih ostataka nestalih osoba, a više od 22.500 žrtava iz proteklog rata je identificirano i njihovi posmrtni ostaci predati su obiteljima kako bi ih dostojanstveno ukopale. U BiH je i dalje nepoznata sudbina više od 7.000 nestalih osoba.