Putin dobija odriješene ruke u Ukrajini i Siriji, ali Trumpu mora dati jedan ustupak

Čak i prije inauguracije, predsjednik SAD Donald Trump imao je određene simpatije za ruskog kolegu Vladimira Putina. Zbog toga je logično da sada kada je predsjednik Trump nešto i ponudi Kremlju, ali pitanje je koliko je spreman da pravi ustupke.

Međutim, Trumpovi i Putinovi planovi ne preklapaju se onoliko koliko je u počteku predviđano, piše za Independent Vladislav Inozemcev, direktor Centra za postindustrijska istraživanja u Moskvi.

Trump želi da Ameriku ponovo učini velikom, dok Putin želi da osigura ruske regionalne interese, pa je samim tim i manje ambiciozan. Ako se ovo uzme u obzir, američki lider mogao bi Putinu da ponudi zavodljiv, ali otrovan kompromis.

Šta tačno želi Putin? Hoće da NATO bude zaustavljen na svojim trenutnim granicama, a da Ukrajina i post-sovjetske države da ostanu unutar ruske sfere uticaja, da se ukinu sankcije Zapada, da Krim bude priznat kao ruska teritorija, a Assad da ostane na vlasti u Siriji.

Ništa od ovoga nije prevelik problem za SAD. Čak i pitanje Ukrajine nije preveliko, jer EU nema namjeru da zove ovu zemlju u članostvo, a NATO ne namjerava da se dalje širi. Osim toga, Kijev je uradio sve što bi mogao dodatno upropasti privredu zemlje.

Problem je u tome što nije jasno šta bi moglo da se traži zauzvrat. Mnogi eksperti vjeruju da bi trgovina uključila saradnju u Siriji, pa čak i podređivanje ruskih snaga Americi, što bi mogla da bude cijena odrešenim rukama Rusije u Ukrajini.

Ali, Americi nije istinski potrebna koordinacija s Rusijom na Bliskom istoku: Ako žele da štite Assadov režim od ISIS-a, zašto bi Zapad bio protiv toga? Ko god da pobijedi tamo, broj izbjeglica u Evropi i na drugim mjestima neće biti smanjen. Ko može da zamisli Siriju kao funkcionalnu državu? Želi li zapad zaista mnogo da ulaže u ovu očajničku avanturu?

Zbog toga bi trgovina mogla da bude na sasvim drugoj strani, a to je ruska politika prema Kini. Putin je godinama pokušavao da ubijedi svijet da je Rusija vođa Istoka, čak i nakon što je bilateralna trgovina s Kinom opala sa 80 na 58,7 milijardi dolara za tri godine.

Budući da je Kina Trumpova najveća briga, rješenje bi moglo da bude u tome da Putin napusti savez sa Kinom kako bi ponovo ojačao veze sa Zapadom i dobio odriješene ruke i u Kini i u Rusiji.

Za Putina bi bilo veoma teško da odbije takav prijedlog. Nikome u Rusiji nije previše stalo do saveza sa Kinom, dok se mnogi toga zapravo i plaše. Ali rješenje krimskog pitanja, uz dodatni pritisak na Ukrajinu dok se vode pregovori o skidanju sankcija, bio bi ogroman uspijeh za Putina. Sirija bi bila takođe značajna pobjeda. Tako bi Putin mogao da dobije sve što želi, uz povratak poštovanja koje je tokom godina izgubio na Zapadu.

Pravi problem je u tome što je Rusija sve više upetljana u ratove koje ne može da dobije. Sukob u Ukrajini će se dodatno intenzivirati ako Zapad povuče ionako simboličnu podršku Kijevu. Rusija će pokušati da smijeni vlast i zamijeni je lokalnim oligarsima odanim Kemlju, što bi moglo da dovede do nove pomoći Ukrajini u energetici, a to bi Moskvu moglo da košta milijarde dolara godišnje.

I za Siriju će trebati mnogo vremena i novca, uz manevrisanje između Turske, Irana i Saudijske Arabije, opet bez pozitivnog ishoda na vidiku. Ako tenzije između Kine i Rusije postanu stvarnost, za Moskvu neće biti druge opcije osim da ojača veze sa zapadom. To će dovesti do slabljenja i Rusije i Kine, što i jeste cilj Amerike.

Naravno, Rusija može da odbije takav prijedlog, ali postoji ruska poslovica koja kaže: I loš rezultat je rezultat. Nova američka administracija može da krene u bilo kom pravcu u kom poželi, jer šta god da se desi neće biti njena, već krivica druge strane, navodi se u analizi Vladislava Inozemceva.