“Nijedna močvara od međunarodnog značaja u BiH nema plan upravljanja”

Svjetski dan močvara i močvarnih staništa bit će obilježen sutra brojnim sadržajima i u Bosni i Hercegovini.

Naime, u organizaciji udruženja WWF Adria, Euronatur, Ornitološkog društva Naše ptice, Centra mladih Livno, Dinarice i Centra za životnu sredinu, u Sarajevu će na platou ispred Sarajevo City Centra (SCC) biti upriličen multimedijalni prikaz biljnog i životnjskog svijeta triju najznačajnijih močvarnih staništa u Bosni i Hercegovini – Livanjskog polja, Bardače i Hutovog blata koje su potpisom Ramsarske konvencije, proglašena močvarama od svjetskog značaja.

Osim što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju zaštitu od poplava, služe za pročišćavanje vode, skladištenje CO2 i predstavljaju izvor značajnih ekonomskih, naučnih, turističkih, kulturoloških i rekreacijskih vrijednosti za zajednicu.

Iako je BiH potpisnica Ramsarske konvencije ova močvarna staništa su ugrožena. Tako će u paviljonima biti prikazan “zeleni svijet”, koji ilustruje kako močvarna staništa treba da izgledaju, i “sivi svijet”, svijet posljedica sistemskog uništavanja prirodnog okoliša protiv kojeg se moramo boriti. Također, planirana je i postavka mini izložbe, prikazan dokumentarni film o močvarnim staništima, a za djecu osnovnih škola s područja općine Centar Sarajevo bit će oragnizirane interaktivne edukativne radionice, poručili su iz udruženja WWF Adria.

Za sve zainteresovane građane sutra će paviljoni biti otvoreni od 13.00 do 15.00 sati gdje će imati priliku naučiti nešto novo o ljepotama i značaju ovih prirodnih sredina naše zemlje, najvećim opasnostima s kojima se suočavaju te informišući se pokazati svoj interes za očuvanje okoliša.

Članica Ornitološkog društva “Naše ptice” Nermina Sarajlić kazala je Feni da močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, kojih više od dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi.

Ističe da se tokom seobe ptice suočavaju s velikim brojem prepreka – od širokih morskih prostranstava koje moraju preletjeti bez zaustavljanja, jednako opasnih pustinja, do nepredvidljivih vremenskih prilika i nenadanih oluja, a močvarna staništa su mjesta na kojima se mogu nahraniti i odmoriti.

– Tri područja u Bosni i Hercegovini su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001.), Bardača (2007.) i Livanjsko polje (2008.), a svi oni imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice, zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja – samo na Livanjskom polju je u toku jednog dana u vrijeme seobe zabilježeno 70.000 ptica močvarica – naglasila je Sarajlić.

Nažalost, upozorila je, trenutno samo Hutovo blato ima status zaštićenog područja kao park prirode, ali zbog loše finansijske situacije i problema s finansiranjem rendžerske službe situacija na terenu je daleko od zadovoljavajuće pa su česte pojave požara i krivolova zaštićenih vrsta.

– Nijedna močvara od međunarodnog značaja u BiH nema plan upravljanja, pa za aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja i formiranje monokulturnih zasada, nije definisano u kojem dijelu močvara se smiju, a u kojim ne smiju provoditi – dodala je Sarajlić.

Ocijenila je da komplikovana politička struktura u državi nejasno definiše obaveze i nadležnosti pojedinih ministarstava što uvjetuje da se Ramsarska konvencija i obaveze koje proističu iz nje ne porovode u BiH, odnosno područjima koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja.

Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se od 1997. godine, svakog drugog februara. Na taj dan je 1971. u iranskom gradu Ramsaru usvojena Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja, zbog činjenice da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, mjesta s posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, i mjesta s visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti, a da bi se spriječilo sve veće ugrožavanje i gubitak močvarnih područja, kojih je od 1.900 u svijetu nestalo više od 60 posto.