Naučnici stvorili prvi hibrid čovjeka i svinje
Naučnici su uspjeli stvoriti prvi hibrid čovjeka i svinje, u sklopu istraživanja koje obećava mogućnost uzgoja ljudskih organa za transplantaciju u tijelima životinja, ali i koje za sobom povlači vrlo teška etička pitanja.
Radi se o prvom slučaju u istoriji u kojem su unutar embrija druge životinje uspješno uzgojene ljudske stanice. Ovakve mješavine stanica naučnici obično nazivaju himerama.
– Konačni cilj je uzgojiti funkcionalno tkivo i organe spremne za transplantaciju, ali smo daleko od toga. Ovo je bitan prvi korak, rekao je Huan Carlos Izpisua Belmonte s Instituta Salk za biološke nauke u La Jolli, u Kaliforniji.
Belmonte i njegovi kolege pripremali su ljudske matične stanice od stanica odraslih ljudi, a potom bi ih usadili u embrij praseta u ranoj fazi razvoja.
Ukupno su proizveli više od 2.000 hibrida koji su potom implantirani u surogat-krmače. Više od 150 embrija nastavilo se razvijati u himere koje su većinom bile zametci svinja, no oko jedna u 10.000 stanica je bila ljudska.
Zametke su puštali da se razviju do 28. dana, što je kraj prve trećine trudnoće u svinja, a potom su ih uklanjali.
– To je dovoljno vremena da shvatimo kako se stanice svinja i ljudi međusobno miješaju, bez da podižemo etička pitanja o odraslim hibridnim životinjama, rekao je Belmonte.
Prve himere – hibridi štakora i miševa – stvorene su u laboratoriju prije više od deset godina, no naučnici su se do sad mučili stvoriti himeru s ljudskim stanicama.
Najveći je izazov bila činjenica što trudnoća u svinja traje 112 dana, nasuprot devet mjeseci kod ljudi, što znači da se stanice u embrijima razvijaju potpuno različitim brzinama. Kako bi preživjele, ljudske je stanice bilo potrebno usaditi u vrlo preciznom trenutku razvoja embrija svinje.
Voditelj istraživanja, Jun Wu s Instituta Salk, rekao je:
“To je kao da ulazite na autocestu, gdje svi automobili idu tri puta brže od vas – morate odabrati pravi trenutak, inače ćete uzrokovati nesreću.”
Salk i Belmonte se nadaju kako će u budućnosti uspjeti gasiti gene od svinje koji doprinose ciljanim organima, poput srca, te kako bi to dovelo do razvoja ljudskog srca.
Istraživanje je otvorilo brojna etička pitanja, jer kritičare zanima što bi se dogodilo kada bi ljudske stanice sudjelovale u razvoju mozga svinje. Bi li bilo moguće da mozak bude jedan od sasvim ljudskih organa u tijelu svinje?
Belmonte se nada kako će daljim istraživanjima razviti metodu koja bi programirala ljudske stanice da ne sudjeluju u razvoju mozga, no u ovom istraživanju nije bilo potrebe za time, jer su embriji izvađeni u ranom stadiju razvoja.
– Nismo uočili ljudske stanice u predjelu mozga, rekao je Belmonte. No, ne možemo isključiti mogućnost da su neke stanice otišle u mozak.
U odvojenom eksperimentu, njegov tim je stvorio veliki broj himera štakora i miševa, i pokazao kako se stanice štakora mogu razviti u žučni mjehur – iako štakori već milionima godina nemaju taj organ. Belmonte se nada da će možda naučiti aktivirati izgubljene sposobnosti i u ljudskim stanicama.
– Mnoge životinje imaju nevjerovatnu sposobnost regeneracije. Ljudi je nemaju. Ovo područje istraživanja bi moglo omogućiti ljudskim stanicama da povrate tu sposobnost, rekao je Belmonte.
