Balet “Omer i Merima” na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo
Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 31. januara od 19.30 sati, bit će izveden balet „Omer i Merima“, u režiji i koreografiji Beleme Čečo – Bakrač na muziku Đele Jusića, po libretu Gradimira Gojera.
Kostime za predstavu uradila je Amana Kunovac Zekić, dok scenografiju potpisuje Emir Geljo.
U predstavi sudjeluju solisti i ansambl Baleta NPS, uz našeg gosta iz Beograda Milana Rusa koji će utjeloviti ulogu Omera, hor Opere NPS, učenici III i IV razreda Osnovne muzičke škole „Mladen Pozajić“ i Sarajevska filharmonija kojom će dirgovati Aida Jažić.
Koreograf Belma Čečo Bakrač o predstavi
Velika i nezaboravna ljubav dvoje mladih opisana u baladi „Omer i Merima“ bila je najveća inspiracija za kreiranje ove baletne predstave. Po prvi put na našoj baletnoj sceni donosimo jednu od najpoznatijih i najljepših bosanskohercegovačkih lirskih pjesama koja zasigurno spada u sam vrh najznačajnijih djela naše narodne poezije. Priča je to o čežnji, nadi i očekivanju nikada ispunjenog sna.
Balada „Omer i Merima“ kao dragulj naše kulturne baštine sinonim je jednog vremena, ali i metafora jedne univerzalne i svevremene ljubavi.
U režijskoj i koreografskoj koncepciji izazov je bio oživjeti bosansku čaršiju s kraja 18. stoljeća i udahnuti scenski život senzualnim likovima ove predstave. Običaji, tradicija, nepisana pravila koja u društvu određuju i uređuju sistem vrijednosti u suprotnosti su sa emocijama i htijenjima glavnih likova u predstavi „Omer i Merima“.
„Gdje je kompromis i da li ga uopšte ima?“, pitanje je koje postavlja predstava. Intriga, nagovještaj i slutnja osnovne su odrednice dramaturgije priče koja kroz bujice košmara i neostvarenih želja nosi likove. U tom kontekstu inspirativne su za baletno uprizorenje emocije Omera i Merime, jer se kroz ples i pokret možda ponajbolje mogu donijeti njihovi najtananiji osjećaji.
U želji da magiju gotovo nestvarne ljubavi postavim u formi baleta opredijelila sam se za klasični stil sa elementima modernog. Upravo u tom spoju klasičnog i modernog nastaju sukobi i harmonije pokreta i plesa junaka ove predstave. Eros i tanatos ovog podneblja su nešto što je bilo moj pokretač u osmišljavanju i postavci koreografskih rješenja. Omer i Merima ekspresijom pokreta arhetipski oslikavaju ljudsku ljepotu, sudbonosne odluke i ljudsku bol.
Sigurno je da nam prošlost kroz ovu baladu šalje znakove, simbole i poruke koje mi treba da prepoznajemo. Živimo u vremenu informatičkih tehnologija, virtualnih emocija i stvarnosti, i u tom kontekstu smatram da su iskrene i realne emocije, koje naša predstava donosi na scenu, nešto što je potrebno savremenom teatarskom gledaocu. Vjerujem da će baletna predstava „Omer i Merima „ naći put do srca publike i dugo kroz balet pričati ovu lijepu narodnu baladu.