Prosječna godina za bh. građevinare

Za građevinare je protekla 2016. godina bila prosječna u smislu uposlenosti kapaciteta i ukupnog poslovanja – izjavila je za Fenu sekretar Udruženja građevinara Privredne komore Federacije BiH Dženana Hodžić.

U prvom polugodištu, po njenim riječima, evidentna je bila smanjena aktivnost domaćih građevinara na domaćem tržištu, prije svega, zbog pada javnih radova i investicija te vrste.

– Međutim, prateći izdavanje dozvola za građenje mogao se primijetiti rast, što je svakako bio ohrabrujući pokazatelj za pozitivne promjene i trendove u građevinarstvu. Broj dozvola za građenje koje su izdate za niskogradnju i za visokogradnju u prvom polugodištu 2016. porastao je za 41,3 posto na nivou BiH – kazala je Hodžić dodajući da su se radne dozvole za niskogradnju povećale za 80 posto.

U drugom polugodištu 2016. godine, navela je Hodžić, zabilježen je rast u realizaciji građevinskih radova. Prema vrsti radova u trećem kvartalu ukoliko se poredi sa drugim, visokogradnja bilježi pad, a niskogradnja rast u realizaciji radova.

– Izgradnja autocesta kroz BiH je sigurno imala utjecaj na razvoj bh. građevinarstva i podsticanje usavršavanja i specijaliziranja poslovnih subjekata za određenu vrstu radova, koja je bila i bit će zastupljena na gradilištima autocesta. Od velikog značaja za bh. građevinare je da se održi kontinuitet tih radova iz više razloga. Prije svega, poslovni subjekti u oblasti građevinarstva, zbog specifičnosti posla i sezonskog karaktera poslovanja, te posebno izraženog faktora neizvjesnosti investicija i posla, nose se sa velikim izazovom da održe kontinuitet uposlenosti kadra – navela je Hodžić.

Napomenula je da je kvalitet poslovanja u građevinarstvu direktno uslovljen kvalitetom izvedenih radova i poštivanjem rokova, što opet uslovljava upošljavanje visoko stručnih i kvalitetnih kadrova.

– Trenutno, bh. građevinari jesu konkurentni na domaćem i na inozemnom tržištu sa aspekta ljudskih resursa. Međutim, ako analiziramo produkciju kadrova za zanimanja u građevinarstvu i interes mladih, a s druge strane stanje i strukturu zaposlenih u građevinarstvu, dolazimo do zaključka da za samo nekoliko godina možemo doći u situaciju da uvozimo taj kadar. Ovo temeljimo na istraživanju i analizi, koju smo radili direktno sa poslovnim subjektima iz građevinarstva, a koja nam pokazuje da je najzastupljenija starosna dob u građevinarstvu od 40 do 49 godina. Riječ je, dakle, o personalu koji će u skoro vrijeme biti u statusu mirovine, te bi se pažljivije trebalo pristupiti planiranju kadrova u budućnosti – dodala je Hodžić.

Navela je i podatak da se u stanogradnji bilježi rast broja završenih stanova, koji je najveći u posljednjih pet godina.

– U 2017. godini, na osnovu analize koju smo proveli, očekujemo bolju poslovnu godinu od prethodne. Ocjenjujemo i nadamo se tome da će ova godina zabilježiti rast u realizaciji radova u građevinarstvu, pogotovo da će očuvati trend rasta niskogradnje, aktiviranjem domaće građevinske operative na gradilištima autoceste, ali ocjenjujemo važnim i prognoziramo blagi rast u visokogradnji – dodala je Hadžić.

Što se tiče zemalja regiona, kako je dodala, u Sloveniji i Crnoj Gori su gradilišta gdje su bh. građevinari dosta prisutni sa značajnijim ugovorima.