Sto godina od ubistva jednog od najmisterioznijih ljudi u historiji

Prije sto godina, 30. decembra 1916. godine, svoj je život u hladnoj Nevi skončao jedan od najmisterioznijih ljudi 20. stoljeća.

Giorgi Rasputin bio je siromašni ruski seljak koji će, zahvaljujući burnom životu postati jedan od glavnih savjetnika i prijatelja ruskog cara Nikole II., posljednjeg ruskog cara uopće.

Mistik i samoprozvani svećenik, 1915. godine Rasputin će postati jedan od vodećih ljudi carstva. Njegov je život obavijen velom tajne, baš kao i njegova smrt. 30. decembra1916. godine ubijen je u Petrogradu, bio je žrtva tajanstvene zavjere u organizaciji rođaka cara Nikole II.

Njegovo tijelo isplivat će iz hladne rijeke dva dana poslije. Na njemu su bili tragovi brutalnog zlostavljanja, imao je i nekoliko prostrjelnih rana.

“S obzirom na čudan način života i bliskost vlasti, stvorio je mnogo neprijatelja”, kaže povjesničar Ivan Uspenski.

I sto godina nakon Rasputinove smrti, njegova legenda živi.

Početkom 20. stoljeća tridesetogodišnji karizmatični redovnik iz Sibira doputovao je Petrograd, današnji Sankt Peterburg, i brzo stekao golemi utjecaj na carskom dvoru.

Rasputin, rođen 21.januara 1869. u selu Pokrovskoju, danas je na glasu i po svojim čudima i orgijama, piše Hina.

U petrogradskom društvu je ekscentrični Rasputin, koji se često odijevao u seljačku odjeću, bio obožavan. Njegovao je reputaciju pobožna sveta čovjeka, vidovnjaka i iscjelitelja, sposobnog izliječiti prestolonasljednika Alekseja od hemofilije.

I dok je stjecao ugled i politički utjecaj kao “šaptač caru”, stekao je i mnoge neprijatelje.

Smrt mu je bila tajanstvena kao i život. Je li posve tačna ‘službena’ verzija da su ga ubili ruski plemići, članovi proširene porodice Romanov, kojima je dozlogrdio njegov utjecaj na carsku porodicu?

Ili je britanska obavještajna služba imala ulogu u tome? Postoje priče kako su Rasputin i carica Aleksandra, rođenjem Njemica, navodno u jeku Prvog svjetskog rata planirali primirje između Rusije i Njemačke, što nikako ne bi odgovaralo Britancima.

Stoljeće poslije smrti, muzej u Pokrovskoju odaje počast svom najpoznatijem stanovniku.

Rasputinova rodna kuća više ne postoji, ali u susjednoj, gdje su mu živjeli rođaci, smješten je memorijalni muzej koji obilaze turisti iz cijele Europe.

“On je često bio u ovoj kući i u njoj se gotovo ništa nije promijenilo od njegove smrti 1916.”, kaže kustosica Marina Smirnova.

“Nažalost, Rasputin je bio lutalica pa nije sačuvano mnogo njegovih osobnih predmeta”, dodaje Smirnova. Autentičnima se smatraju njegova stolica, tanjir, ogledalo i putni kovčeg.

Muzej je otvoren odmah nakon pada komunizma koji je to zabranjivao. “Mi nemamo mnogo toga za privlačenje turista. Drugi imaju Casanovu ili Draculu, mi imamo Rasputina”, kaže Smirnova, rođena u obližnjem gradu Tjumenu.

Među najradoznalijim posjetiteljima muzeja, oko 2000 kilometara istočno od Moskve, bili su članovi njemačke pop grupe Boney M, koje je 70-ih godina proslavila pjesma “Rasputin”.

“Nismo je smjeli izvoditi na koncertima u Sovjetskom Savezu. Organizatori su mislili da bi mogla biti uvredljiva”, rekla je pjevačica Liz Mitchell.