BiH pred dilemom – nacionalni torovi ili EU

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Ivan Jakovčić snažno se zalaže i lobira za olakšani pristup Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. I prije nego što je u Sarajevo stigao Upitnik Europske komisije kao službeni dokument kojim EU procjenjuje spremnost određene države da počne proces pristupanja, sve češće se čuje i da BiH ‘preko reda’ treba primiti u evropsko društvo kako bi se suzbile ideje o osamostaljenju entiteta Republika Srpska i spriječili eventualni novi sukobi.

Dostavljanjem Upitnika svakako je otvorena nova faza eurointegracija Bosne i Hercegovine, te je to, uz ostale ‘evropske’ teme, bio povod za intervju s Jakovčićem.

Za Bosnu i Hercegovinu spominje se'ubrzani pristup’ kako bi se ona ‘preko reda’ primila u EU. Je li moguće mijenjati pravila i ublažavati kriterije u ovisnosti o kojoj se državi radi?

– Mislim da to jednostavno nije realno. Bez obzira na moju želju da BiH brzo postane EU članica, postoje određeni kriteriji koji se moraju poštivati i koji vrijede za sve države članice. Čak i kad bi to bilo moguće, BiH kao zemlja članica bila bi time zakinuta i ne bi mogla kasnije ravnopravno funkcionirati. Proces europskih integracija sigurno će doprinijeti prosperitetu i stabilnosti, ali bez ispunjavanja svih potrebnih kriterija za članstvo, naprosto nije moguća integracija koja će biti funkcionalna.

Kao ključni razlog drugačijem pristupu naveden je strah od mogućih novih sukoba u BiH, a koji bi bili inicirani novim referendumima u Republici Srpskoj i željom nekih političara za osamostaljenjem tog dijela BiH. Postoji li u Bruxellesu doista strah od razbijanja BiH?

– Svako ko bi se usudio na takav potez, zna kakve to rizike po mir i stabilnosti donosi. Naravno, pri tomu ne mislim samo na teritorij BiH. Bilo kakvo ‘osamostaljenje’ ne vjerujem da bi dobilo ikakvu podršku izvana, a sam pokušaj dugoročno bi unazadio već dovoljno ispaćenu zemlju. Uostalom, ni Kosovo nisu priznale neke članice EU-a! Problem funkcioniranja BiH se mora riješiti u okviru postojećeg ustrojstva, odnosno drugačijeg političkog dogovora.

Bosna i Hercegovina nedavno je dobila Upitnik Europske komisije koji sadrži 3.242 pitanja na koja bh. vlasti moraju odgovoriti u idućih pola godine. Iako se čini kompliciranim, treba podsjetiti da su neke susjedne države, ponajprije Hrvatska, imale puno više pitanja. Jeste li optimist i vjerujete li da će bh. vlasti uspjeti u zadanom roku odgovoriti na ta pitanja?

– Potrudio sam se pronaći podatke da je za Hrvatsku upitnik sadržavao 4.560, Makedoniju 4.666, Albaniju 2.280, Crnu Goru 2.178, a za Srbiju 2.483 pitanja. Radi se sigurno o velikom poslu koji se može odraditi u zadanim rokovima. Za Hrvatsku je recimo taj rok bio tri mjeseca. Ukoliko angažiraju potreban broj ljudi, ne vidim prepreke da bi vlasti u Bosni i Hercegovini odgovorile na upitnik u zadanom roku.

U javnosti se nagađa što konkretno Upitnik sadrži. Okvirno rečeno, koja su to ključna poglavlja koja obuhvaća i gdje, poučeni hrvatskim i iskustvima drugih država Zapadnog Balkana, vidite moguće zapreke u davanju odgovora?

– Upitnik treba sadržavati pitanja koja odgovaraju strukturi kriterija za članstvo u EU, a cilj je dobiti odgovore koji pružaju uvid u društveni, gospodarski, politički, pravni i administrativni sustav države koja je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji. Nadalje odgovori pružaju mogućnost ocjene kompatibilnosti sa vrijednostima koje postoje u Europskoj uniji i njezinim članicama. Iako je u ovom poslu jako kratak rok, iskustva pokazuju da je kasniji proces pregovora, kad zemlja stekne status kandidata, daleko teži i kompleksniji.

Bosna i Hercegovina je početkom godine aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji, sad je stigao i Upitnik. Koji su to naredni koraci i kako Vi, ali i kolege iz Europskog parlamenta koje lobiraju za europsko članstvo BiH, konkretno možete pomoći na tom putu?

– Evropska komisija na temelju odgovora izrađuje avis, odnosno mišljenje je li određena država spremna na status kandidata, te pregovori počinju odmah ili se pregovori vremenski pomaknu i počnu nakon što se ispune drugi utvrđeni uvjeti. Naravno, sve to treba svojim odlukama odobriti Vijeće EU. Sljedeći je korak početak pregovora o pravnoj stečevini EU-a koja su podijeljena u tematska poglavlja i o svakom se posebno pregovara. Pregovori su ustvari proces dokazivanja prilagodbe nacionalnog zakonodavstva europskom zakonodavstvu, gdje zemlja kandidat ustvari jedino pregovara o mogućim odstupanjima i vremenskom periodu trajanja takvih odstupanja.

U tom procesu najviše ovisi o vama samima. Ključna je spremnost bosanskohercegovačkih vlasti na brzo djelovanje u smislu pribavljanja svih potrebnih odgovora i kasniju prilagodbu zakonodavstava po pojedinim poglavljima. Naravno da prijatelji BiH u Evropskom parlamentu mogu pomoći osobito kod prevladavanja problema koji proizlaze više iz političke sfere nego iz tehničke sfere pregovora. Praktički svaka država članica može zablokirati pregovore po nekom specifičnom pitanju radi nekog vlastitog interesa. U tom slučaju važno je imati saveznike kako među državama članicama tako i među nama zastupnicima u Europskom parlamentu.

Snažno ste se zalagali za prihvatanje Rezolucije o Srebrenici, objašnjavajući kako se 25 godina zalažete za mir i prosperitet na Balkanu. Mogu li takvi koraci poput Vašeg, kao i stalno ponavljanje potrebe za osudom svih zločina, uključujući i genocid, osvijestiti i političke vođe, ali i obične ljude da je potrebno krenuti u budućnost jasno se prethodno odredivši prema ratu s početka devedesetih?

– Ponosan što sam uspio inicirati donošenje Rezolucije o Srebrenici u Evropskom parlamentu. Moram reći da sam bio iznenađen otporima na koje sam pri tome naišao. Vjerujem da o takvim zločinima treba stalno razgovarati i educirati osobito mlade. Potrebno je stalno osvještavati javnost jer svjedoci smo da se grozne stvari, osobito stradavanje nevinih građana ponovno događaju. Nažalost, kao da nas lekcije iz povijesti jednostavno nisu dovoljno podučile.

Što, kao eurozastupnik, vidite kao ključne zapreke na evropskom putu BiH?

– BiH ima problem unutarnjeg ustrojstva i unutarnjeg političkog djelovanja koje naprosto ne omogućava efikasno donošenje političkih odluka koje bi odražavale volju većine građana i pridonosile prosperitetu. Vjerujem da većina građana želi europsku budućnost BiH, popraćenu političkom stabilnošću i rastom životnog standarda. Dakle, dilema je vrlo jednostavna: zatvaranje u nacionalne torove i izolacionizam ili otvorenost i integracija u evropski sistem vrijednosti.

Ukoliko cijela regija u doglednoj budućnosti uđe u EU, hoće li to pomoći da nestanu ideje i oni koji se za njih zalažu, a koje stalno upozoravaju na moguće nove sukobe?

– Svakako će umanjiti njihov utjecaj. U EU zasigurno postoje različita politička stajališta, djeluju političke stranke od najradikalnije ljevice do najradikalnije desnice, ali utjecaj onih koji se zalažu za teritorijalne pretenzije prema drugima je zaista minoran. Upravo je najveće dostignuće Europske unije da je uspjela održati dugogodišnji mir i stabilnost na svojem području koje je oduvijek bio poprište ratova i nasilnog prekrajanja granica.

Mnogi će primijetiti kako je Hrvatska, nakon ulaska u Evropsku uniju, malo ‘zastranila’, odnosno otišla prilično udesno jer su na površinu izašle stare razmirice o ustašama i partizanima. Kako na tom tragu već jednom završiti povijesne rasprave koje ne nose boljitak hrvatskom društvu?

– Ne mislim da je Hrvatska otišla udesno, mada je to medijski dojam. Čak je i premijer Andrej Plenković dobio izbore na evropskoj platformi i maknuo dio tvrde desnice u svojoj stranci. Objektivno najveće propuste je učinio Zoran Milanović koji je svojom retorikom i nečinjenjem dozvolio dolazak desnice na vlast. Istina, dijelom je prisutna radikalna polarizacija koju je proizveo jedan dio politike neodgovornim populističkim podilaženjem idejama koje pripadaju prošlosti. To sigurno nije dobro, zemlja mora biti okrenuta prema budućnosti. Ulazak u EU nije cilj sâm po sebi, već članstvo treba biti temelj kako bi osigurali bolje uvjete za gospodarstvo i rast životnog standarda građana.

Vjerujete li u reformiranu, bolju, evropsku Bosnu i Hercegovinu? Isto tako, vjerujete li da i druge države Zapadnog Balkana mogu istim putem u evropsko društvo?

– Naravno da vjerujem. Uspije li prebroditi svoje sukobe ili ih barem staviti u drugi plan, Bosna i Hercegovina ima sjajnu perspektivu. Političari moraju biti puno iskreniji. EU donosi perspektivu i veliku šansu. Ne vjerujem da je sadašnje stanje u BiH ono što građani zaista žele kao svoju budućnost. To se odnosi i na sve zemlje jugoistoka Europe. To je jedino dugoročno rješenje u kojem će svima biti bolje. Uostalom rezultati svih zemalja članica pokazuju da je upravo članstvo u EU pridonijelo njihovom prosperitetu. To se, upravo danas, vidi u rastu BDP-a u Hrvatskoj.