Čavić: Pravobranioci RS-a prave vansudske nagodbe pod uticajem politike
Iako je zakonska obaveza pravobranilaca RS-a da štite javni interes u sudskim i drugim procesima, u određenim slučajevima postoji sumja da su se bavili kriminalom, ustvrdio je danas poslanik NDP-a Dragan Čavić.
Svjestan je, kaže, da je to teška riječ, ali odgovara njihovim namjerama.
-U RS-u se dešava da pravobranioci prave vansudske nagodbe pod političkim uticajem ili nekim drugim vanistitucionalnim uticajem – ustvrdio je Čavić iznoseći kao primjer slučaj „Galames“, gdje naplaćena šteta od oko 15 miliona KM, u sporu u kojem, kako kaže, Pravobranilaštvo nije uzeo u obzir da onaj ko je bio predmet nagodbe, vlasnik „Galamesa“ Dragan Čičić, istovremeno je i tužena strana sa svojim pravnim subjektom.
-Napravljena je nagodba za nadoknadu štete njemu, a potraživanja RS-a ostala nenaplaćena. Ko je taj stručnjak koji je ovo radio – upitao je Čavić tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS-a o izvještaju Pravobranilaštva RS-a o radu u prošloj godini.
Ponovio je i slučaj zamjene zemljišta banjalučke Poljoprivredne škole, za koji smatra da je sporan.
U izvještaju se navodi da je Pravobranilaštvo RS-a izgubilo u prošloj godini 688 parničnih sporova “teških” 19,6 miliona KM, dok je dobilo 2.433 predmeta vrijedna 46,5 miliona KM.
Na drugi način su riješeni sporovi u 717 predmeta u vrijednosti od 53,8 miliona maraka, istaknuto je u izvještaju.
Na kraju prošle godine ostao je neriješen 9.971 predmet ukupne vrijednosti od čak 1,46 milijardi maraka.
Međutim, vrijednost ovih sporova je i veća s obzirom na to da u izvještaju nije prikazana vrijednost parničnih predmeta koji se odnose na nenovčana potraživanja, kao što su sporovi koji se odnose na svojinu i posjed nepokretnosti, stambeni sporovi i drugi.
Kada su u pitanju aktivnosti u sporovima koji se vode po tužbama stanovnika FBiH zbog naknade nematerijalne i materijalne štete nastale u ratu, iz Pravobranilaštva su naveli da se ovdje pojavljuje više spornih pravnih pitanja, jer na državnom ni na entitetskom nivou nema propisa kojim bi bila definirana odgovornost za štetu koja nema karakter ratne štete, a potječe iz perioda rata u BiH.
