Tegeltija: Loše tkivo u pravosudnom organizmu
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS BiH) Milan Tegeltija smatra da bi ova institucija trebalo da ima ovlaštenja da odstrani sudije i tužioce koji nisu dorasli zadatku.
Prema Tegeltiji, trebalo bi hitno uvesti mjere kako bi VSTS mogao reagovati na vrijeme i “odstraniti loše tkivo iz organizma”.
U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Tegeltija navodi da ima još najmanje 2.000 predmeta ratnih zločina koje treba riješiti. Prema njegovoj ocjeni, realan rok za taj posao je 2023. godina.
Učestalost krivičnih istraga i disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca predsjedniku VSTS-a budi dvojake osjećaje.
“Prvi je da mi nije drago što imamo sudije i tužioce koji su u sistemu i koji su pod takvim vrstama postupaka i sankcija. S druge strane, drago mi je, jer te suspenzije, krivične prijave i sankcije govore da sistem funkcioniše”, kaže Tegeltija.
Govoreći o mogućim uzrocima takvog stanja u pravosuđu, on ocjenjuje da je pravosuđe dio društva, kao obrazovanje ili zdravstvo. Upitan da li je problem u izboru pravosudnog kadra, Tegeltija priznaje da on nije idealan, ali ističe da ga VSTS unapređuje.
“Ipak nijedan sistem ne može da 100-procentno zaštiti od devijacija koje se mogu desiti u nekom trenutku. Bitno je da imamo mehanizam koji će da odreaguje kada se devijacija desi, a dešavaće se one i ubuduće”, smatra Tegeltija.
Kad je u pitanju kontrola rada zaposlenih u pravosuđu, on navodi da VSTS neke stvari može unaprijediti, a da je za neke potrebno izmijeniti sistemske propise i odluke. Sa žaljenjem konstatuje da institucija na čijem je čelu nema adekvatne korektivne mehanizme kojima bi mogla da odstrani devijacije prije nego što one proizvedu negativne posljedice.
“Nemamo prijevremenih prestanaka mandata, ne može prestati mandat sudiji ili tužiocu za kojeg se procijeni da nije dorastao funkciji, bez da učini bilo kakav disciplinski prekršaj… Hitno bi se morale uvesti korektivne mjere, da možemo da reagujemo na vrijeme i da odstranjujemo loše tkivo iz organizma”, objašnjava Tegeltija.
On je za BIRN BiH komentarisao i “probleme” s pozicijom glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Goran Salihović je suspendovan s te dužnosti nedavno, nakon pokretanja krivične istrage i disciplinskog postupka protiv njega. Njegov prethodnik Milorad Barašin je odlukom VSTS-a smijenjen s te pozicije zbog neprimjerenih kontakata, a prvi glavni tužilac Marinko Jurčević je iznenada odstupio s dužnosti zbog “zdravstvenih razloga”.
Tegeltija napominje da u Tužilaštvu postoji “ogromna koncentracija nadležnosti” i “velika očekivanja javnosti od samo jedne institucije”.
“To je veliki izazov koji stoji pred tom institucijom, a onda prvenstveno pred glavnim tužiocem, koji bi trebalo da vodi takvo jedno tužilaštvo. I onda jednostavno pojedini ljudi popuste pred takvim pritiskom”, smatra Tegeltija.
Na kritike u vezi s izborom glavnog tužioca, ali i drugih u pravosuđu, on odgovara da VSTS bira najbolje od prijavljenih kandidata.
“Vi birate čovjeka koji se u datom trenutku pokaže kao najbolje rješenje od onih koji se prijave, a ne od onih koji su možda najbolji. Funkcija glavnog tužioca trenutno nije primamljiva i privlačna. To mjesto je prilično užareno. Sumnjam da će u budućnosti, kada bude raspisivan konkurs za to mjesto, biti previše kandidata. Nije to lak teret za nošenje jednom čovjeku”, ističe Tegeltija.
On predsjedava i Nadzornim tijelom za praćenje sprovođenja Strategije za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena u decembru 2008. godine.
U ovoj oblasti, kao uspjeh izdvaja to što su svi predmeti koji su došli iz Haškog tribunala procesuirani. Neuspjeh je, kako kaže, što nije ispunjen rok od sedam godina za rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina.
Od tih najsloženijih predmeta, kako navodi, ostalo ih je oko 350, u kojima je 3.500 osumnjičenih, a postoji još oko 300 predmeta, sa još 1.500 lica, čije je rješavanje Strategijom predviđeno do 2023. godine.
Tegeltija naglašava da postoji do 600 predmeta za koje se čekaju ekshumacije, kao i 900 predmeta koji se vode po nepoznatom izvršiocu.
“Bojim se da je ova 2023. godina ustvari realan rok da se svi ti predmeti završe. Mislim da postavljanje preambicioznih rokova dovodi do konfuzije i do stvaranja jedne slike beznađa i percepcije da se ništa ne radi, a radi se”, kaže Tegeltija.
On napominje da je Tužilaštvo BiH zatražilo dodatne tri godine za rješavanje najsloženijih predmeta.
“Mislim da će Nadzorno tijelo vjerovatno prihvatiti taj rok, mada je, po meni, jedino onaj krajnji rok kojeg se treba držati. Nadzorno tijelo je kolektivni organ, vidjećemo da li ćemo i na koji način odlučiti”, kaže Tegeltija.
Pritisci izraženi kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, po Tegeltiji, jesu “definitivno remetilački faktor” i stvaraju lošu atmosferu u kojoj sudije i tužioci treba da rade svoj posao.
“Ubijeđen sam da on neće suštinski omesti rad na predmetima. Mi smo već, nažalost, navikli na takvu vrstu kritika. Mi smo osuđeni da budemo loši, samo zavisi od trenutka ko je osumnjičen, pa ćemo predstavnicima tog naroda i političkog establišmenta biti više loši nego drugima”, kaže Tegeltija.
On dodaje da se, u situaciji kada se krivično gone oni koje jedni smatraju herojima a drugi zločincima, uvijek stvara percepcija da je pravosuđe selektivno.
“Vi ste jednostavno uvijek u situaciji da radite jedan nezahvalan posao, za koji vam niko neće reći da ste ga dobro uradili”, smatra Tegeltija.
