Unatoč ksenofobiji migranti ne odustaju od zemalja EU

Unatoč sve većoj prisutnosti ksenofobije i postavljenih ograničenja prema doseljenicima, zemlje Europske unije (EU) i dalje su cilj velikog broja migranata, obzirom na ono što im te zemlje pružaju, piše Anadolu Agency (AA).

Velikom broju migranata, posebno onima iz Sirije i Iraka, mnogo znače pogodnosti koje im pružaju zemlje EU-a, poput određenih mjesečnih primanja, besplatnog smještaja i besplatnog obrazovanja za djecu.

Migranti koji provedu određeni period u zemljama EU-a, nakon što bude prihvaćen njihov zahtjev za azil, stiču pravo na rad, nakon čega mogu primiti i svoju porodicu. Nakon određenog boravka zemlje EU pružaju i mogućnost državljanstva.

Prema informacijama koje je prikupio novinar AA, i pored sve veće prisutnosti ksenofobije, rasizma, ekstremno populističkih političkih pokreta, podizanja zidova i žice na granicama, migrantima iz Iraka i Sirije u zemljama EU-a pruža se daleko više nego u njihovim zemljama.

Kada je u pitanju Švicarska, nakon što migranti upute zahtjev za azil, narednih 90 dana borave u posebnim prihvatnim centrima. Po isteku tri mjeseca, Švicarski sekretarijat za izbjeglice (SEM) migrante raspoređuje po kantonima, koji preuzimaju brigu o njima. Migranti, ako njihov zahtjev za azil bude prihvaćen, imaju pravo u Švicarsku dovesti i porodicu.

Sve potrebe migranata snose kantoni, koji im odobravaju sredstva za stan, hranu i ostale potrebe. Ako migranta prihvati neka švicarska porodica, kanton tim porodicama plaća određena sredstva. Kada dobiju status azilanta dobijaju i radne dozvole. štaviše, Švicarska podstiše da se migrantima daje i određena prednost kada je u pitanju zapošlavanje. No, i pored toga u Švicarskoj radi svega 20 posto migranata.

U Velikoj Britaniji poseban program za izbjeglice iz Sirije

Migranti u Velikoj Britaniji borave u tzv. domovima. Ako nemaju osnovnih sredstava za život imaju pravo tražiti “podršku za migrante”. Ako se njihov zahtjev prihvati obezbjeđuje im se pomoć na dnevnoj bazi od 5,5 britanskih funti (6,5 eura).

Nakon što prihvatanja zahtjeva za azil, migranti imaju rok od 28 dana da sebi pronađu smještaj. U isto vrijeme upućuju i zahtjev za socijalnu pomoć. Velika Britanija od 2005. godine na ovamo izbjeglicama pruža mogućnost boravka do pet godina.

U prošloj godini Velika Britanija je odbila 38 posto zahtjeva za azil, no i pored toga je među vodećim zemljama EU-a od kojih migranti traže azil.

Ova zemlja ima poseban program prihvata za izbjeglice iz Sirije, u okviru kojeg se doseljenicima iz ove zemlje pruža prednost, uz svu neophodnu socijalnu i medicinsku pomoć. Nakon pet godina boravka u Velikoj Britaniji, imaju pravo uputiti zahtjev za sticanje državljanstva.

Francuska je također jedna od zemalja koja migrantima pružaju osnovne potrebe za život, poput centara za njegu, smještaja i hrane. Migrantima je obezbijeđena i mjesečna novčana pomoć od 120 eura.

Migranti koji upute zahtjev za azil imaju pravo na boravak od mjesec dana, a nakon toga im se produžava boravak na još šest mjeseci.

Tokom razmatranja zahtjeva za azil, migrantima koji borave u centrima za njegu, prema potrebama porodice pruža se novčana naknada između 91 i 718 eura. Onima koji ne borave u ovim centrima tokom razmatranja zahtjeva za azil isplaćuje se mjesečno 340,50 eura.

Nakon što dobiju status azilanata moraju napustiti centre za njegu, te se mogu prijaviti za tzv. Naknadu aktivne solidarnosti (RSA).

Migranti u Švedskoj mogu raditi tokom razmatranja zahtjeva za azil

Zbog svoje politike prema migrantima, Švedska važi za zemlju koja unutar EU-a pruža najviše mogućnosti doseljenicima. Zemlja sa 9,7 miliona stanovnika, ujedno je zemlja sa najvećim brojem primljenih migranata unutar EU-a.

U Švedsku je tokom 2015. godine stiglo 163 hiljade migranata, te se ova zemlja nalazi na drugom mjestu po broju zahtjeva za azil, nakon Njemačke.

Švedska migrantima pruža dozvolu za boravak u periodu od tri godine. Nakon tri godine ponovo se razmatra stanje doseljenika, a migranti stariji od 21 godine mogu dovesti i porodicu.

Po upućivanju zahtjeva za azil, migrantima se obezbjeđuje smještaj i novčana naknada u iznosu od 250 eura. Oni migranti koji nemaju smještaja, bivaju sprovedeni u izbjegličke kampove. Razmatranje zahtjeva za azil traje oko godinu dana i u tom periodu migranti mogu raditi.

Prije nego što zakorače na teritorij Njemačke, svi migranti prolaze kroz ljekarske i kontrole dokumenata. Po ulasku u Njemačku, bivaju smješteni u privremene centre koje obezbjeđuje država.

Svim migrantima obezbjeđene su osnovne potrebe za život, a osim toga i mjesečna primanja u iznosu od 143 eura. Svaka porodica po dijetetu prima dodatnih 90 eura.