Pravni poslovi koje je država povjerila notarima nisu dovedeni u pitanje

Pravna sigurnost i efikasno pravosuđe su zahtjevi koje će BiH morati ispuniti da bi pristupila Evropskoj uniji i na koje će odgovoriti u okviru Upitnika Evropske komisije.

Na tom putu značajan doprinos ima notarijat u Federaciji BiH, koji se tokom desetogodišnjeg postojanja susreće s najvećim izazovom nakon odluke Ustavnog suda Federacije BiH da pojedini članovi Zakona o notarima nisu u skladu s entitetskim ustavom.

Sporni članovi propisuju pravne poslove za koje je obavezna notarska obrada isprava poput prijenosa i sticanja vlasništva nad nekretninama i određenim aktima privrednih društava, zatim uvjete polaganja notarskog ispita i službeno sjedište i broj notara.

Za provođenje presude nadležno je Federalno ministarstvo pravde, koje će, kako je potvrdio Feni resorni ministar Mato Jozić, snimiti stanje na terenu i implementirati presudu Ustavnog suda FBiH o izmjenama i dopunama Zakona o notarima koji će se uskoro naći pred poslanicima i delegatima Parlamenta Federacije BiH.

– Formirana je radna grupa za izradu prijedloga u skladu s navedenom presudom – kazao je Jozić.

U implementaciji presude, Ministarstvu će pomoći Notarska komora Federacije BiH, čiji predsjednik Adem Jakupović za Fenu kaže da se odluka Ustavnog suda FBiH mora poštovati uz objašnjenje da se više ne primjenjuje član 73. Zakona o notarima, jer je taj član zamijenjen drugim odredbama reformskih zakona (Zakon o stvarnim pravima, Porodični zakon, Zakon o privrednim društvima, Zakon o upisu poslovnih subjekata u sudski registar, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o leasingu, Zakon o zemljišnoj knjizi i drugi) koji govore o pravnim poslovima za koje je obavezna notarska isprava.

– Osnovno pravilo u svim postupcima je da se nešto ne može proglasiti neustavnim ako je prestala njegova primjena. Naime, u stavu 5. člana 73. stoji „Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koje ih izričito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage“. Dakle, član 73. se ne primjenjuje zato što je do donošenja ove odluke Ustavnog suda FBiH usvojen niz nabrojanih zakona – istakao je Jakupović.

Navedeni zakoni, po njegovim riječima, jasno su definirali notarske nadležnosti i kao uvjet punovažnosti predviđaju obaveznu formu notarske obrade isprava, što znači da bilo kakve privatne isprave, s obzirom na to da je notarska isprava javna isprava, bi dovele do ništavosti takvih pravnih poslova.

– Što se tiče pravnih poslova koje je država povjerila notarima, presuda Ustavnog suda FBiH u njihovoj nadležnosti i formi, faktički ništa nije promijenila i za pravnu valjanost pravnih poslova, i kada se briše član 73. Zakona o notarima, moraju da se primjenjuju drugi zakonski propisi koji određuju notarsku nadležnost i formu takvih pravnih poslova. Nema potrebe u Zakonu o notarima, kao procesnom zakonu, ništa mijenjati osim uskladiti odredbe o polaganju notarskog ispita, službenom sjedištu i broju notara, a član 73. Zakona o notarima u cijelosti brisati. Na taj način bi u potpunosti bila implementirana presuda Ustavnog suda FBiH – zaključio je Jakupović.

Profesor na Univerzitetu u Bonnu i sudac Ustavnog suda Savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Wolfgang Löwer u izjavi za Fenu ukazao je da „presuda nije najsretnije rješenje“.

– Zakon o notarima FBiH koji je harmoniziran na cijelom području države, odgovara konceptu notarijata latinskog tipa koji postoji u 22 države članice Evropske unije. To je jedan tipičan moderni evropski zakon kroz koji je zakonodavac osigurao ostvarenje legitimnog cilja pravne sigurnosti u vezi s pravnim poslovima koji zahtijevaju notarsku obradu – kaže Löwer.

Mišljenja je da presuda nema pravne supstance, te navodi da treba naći razumijevanja za esencijalnu i specifičnu funkciju notarijata latinskog tipa u sistemu vanparničnog pravosuđa i u sistemu građanskog prava, koji u oba entiteta BiH odavno etabliran.

– Bez obzira na presudu Ustavnog suda FBiH, upoznat sam da ste donijeli veoma kvalitetne evropske zakone, kao što su Zakon o stvarnim pravima, Zakon o zemljišnoj knjizi i druge zakone, pa bi napuštanje notarijata latinskog tipa bila ogromna šteta za vašu državu, za njeno preventivno pravosuđe, i to, i zakonodavac i sud moraju razumijeti – poručio je profesor Löwer.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara smatra neospornim da su notari kao preventivni suci podigli stupanj pravne sigurnosti u BiH i znatno pridonijeli rasterećenju sudova, kao i sprečavanju raznih malverzacija.

Uvjeren je da notari neće iznevjeriti očekivanja u izgradnji pravnog sustava u BiH.

– Pravna država svojim građanima duguje funkcionirajući pravni poredak unutar koje on može izvršavati svoju privatnu i autonomnu volju u pravno-legalnom okviru. Kako bi se ispunio ovaj zadatak države notar djeluje u skladu s ovlaštenjima koje mu je država povjerila, što je suvereno pravo države. Za EU ovo je samo predvjet – naglasio je Feni Löwer.

Notari do danas ističu i iznose utemeljene pravne argumentacije prezentiranjem pozitivnih efekata svog djelovanja, koje prije svega donose budžetske uštede, rasterećuju sudove, a država ubire direktne i indirektne poreze.

– Prihodi budžeta po osnovu PDV-a kreću se u konstantnom iznosu oko 4,5 miliona KM godišnje, a prihodi od poreza na dobit oko 1.000.000,00 KM. Do sada je notarska služba uplatila u državni budžet više od 40 miliona KM po osnovu PDV-a, a oko 10 miliona KM po osnovu poreza na dohodak – navodi Jakupović.

Osim toga, notarska služba je spriječila sivu ekonomiju, rad nacrno. U svojim nadležnostima notari doprinose sprečavanju pranja novca i sprečavanju financiranja terorističkih aktivnosti.