Šta je Alija Izetbegović saopštio građanima BiH nakon Dejtona

Na današnji dan 1995. godine, nakon trosedmične mirovne konferencije (od 1. do 21. novembra) u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu, sporazum su parafirali predsjednik RBiH Alija Izetbegović, čelnik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević.

U digitalnom arhivu “Infobiroa”, kojem Fokus.ba ima pristup, pronašli smo nekoliko tekstova objavljenih prije 21 godinu, kada je potpisan Dejtonski sporazum koji je zaustavio krvavi rat u BiH.

Jedan od njih je i onaj u kojem tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović govori za RTVBiH o detaljima pregovora, kao i manama i vrlinama postignutog sporazuma. Tekst prenosimo u cjelosti.

Predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović po povratku iz Dejtona u izjavi za RTVBiH je rekao da nijedna strana mirovnim sporazumom nije postigla svoje ciijeve, ali ako se uključi faktor vremena, mi smo na putu da ciljeve ostvarimo.

Komentarišući detalje parafiranog sporazuma, predsjednik Izetbegović je rekao: “Reguliran je opstanak BiH kao cjelovite i suverene države. Utvrdene su institucije koje obezbjeduju funkcioniranje države, centralna banka i jedinstvena moneta na cijelom prostoru Republike.

Predsjedništvo će imati tri člana, predsjednik ce se birati većinom glasova direktnim izborima i imaće dva potpredsjednika. Republička vlada ce imati šest sedam ministara, federalna vlada biće odvojena. Parlament će imati 57 clanova, 42 održavaće političku konfiguraciju u Republici, a gornji dom štitice nacionalne interese. Oformiće se i ustavni sud. Moramo biti zadovoljni.”

Govoreć o dobrim stranama mapa, Izetbegović je istakao da je zadovoljan kako je riješeno pitanje Krajine, Sarajeva, te u nešto manjoj mjeri Goražda. Kad je riječ o mapama, predsjednik Izetbegović kaže da nije dobro riješeno pitanje brčkoposavskog koridora jer je tamo ostao status kvo.

“Mi smo otišli sa čvrstim ubjeđenjem da Brčko konačno riješimo, ali nismo uspjeli. U jednom momentu pregovori su zbog toga zapali u krizu. Našli smo solomonsko rješenje da se pitanje koridora i Brčkog riješi arbitražom nakon godinu dana. Nismo zadovoljni ni što smo morali prihvatiti da stanje na Ozrenu ostane kako jeste. Kako smo bili prinudeni da prilagođavamo teritoriju na omjer od 51 posto, morali smo odustati od prvobitne zamisli uzimanja kompletnog Ozrena,” rekao je predsjednik Izetbegović.

Uz potpisani sporazum iz Ohaja BiH je dobila skidanje embarga, veliki paket pomoći za izgradnju BiH, poseban program za vraćanje izbjeglica i direktne i neposredne izbore.

Govoreći o dijelu sporazuma koji se odnosi na Sarajevo, predsjednik Izetbegović je rekao da teritorij jedinstvenog grada podrazumijeva dio od Kozije ćuprije do Ilidže i od Trebevića do Vogošće. To uključuje i Grbavicu, općinu llidža u cijelosti, llijaš, Hadžiće i Vogoššu, čime se omogućuju i sjeverne i južne komunikacije grada. Lukavica i Kasindol pripajaju se Palama i ostaju pod privremenom kontrolom Karadžičevih Srba. Linije razgraničenja nisu još tačno utvrđene, kartografi su ostali još nekoliko dana u Dejtonu da ih preciziraju. Granica u svakom slučaju ide iza Grbavice, Lukavičkom cestom i penje se prema Trebeviću.

Koridor za Goražde ide sjeverno od Trnova i, nažalost, ne obuhvata taj grad, iako je to bila prvobitna namjera, te vodi prema Ustikolini. Koridor je na najužem mjestu širok sedam do osam, na najširem 1520 kilometara, a onda se širi prema slobodnom goraždanskom teritoriju.

Prema mišljenju predsjednika Predsjedništva, koridor će moći obezbijediti opstanak i normalan razvoj ovog istočnobosanskog grada.

“Rokovi povlacenja Karadžicevih snaga limitirani su na trideset dana od dana potpisivanja. Snage Ifora, koje dolaze i bitno se razlikuju od snaga Unprofora, trebalo bi da suzbiju svaki lokalni otpor implemetaciji. Postavlja se pitanje ako se generalno odbije povlačenje, a danas je bilo takvih vijesti, onda će se koristiti druga varijanta da mi to uradimo i mi ćemo to, ako  bude trebalo, uraditi. Mislim da se Karadžicevi Srbi neće upustlti u takvu avanturu. Možda će se kolebati nekoliko dana, ali će, vjerovatno, odlučiti da na miran način napuste teritorije koje im ovim dogovorom ne pripadaju,” kazao je Izetbegović.

U slučaju da Karadžićevi Srbi odbiju implementaciju i ne prihvate dogovor, poslije razumnog roka čekanja ovaj sporazum, prema riječima predsjednika Izetbegovića, biće u cjelosti otkazan. Za petnaestak dana očekuje se potpisivanje sporazuma u Parizu, a u međuvremenu ce biti verificiran na Skupštini. Kako ocjenjuje predsjednik Izetbegović, bilo bi dobro da se sprovede konsultativni referendum, kako bi se saznalo mišljenje naroda o ovom dogovoru.

INFOBIRO Digitalni Arhiv možete pretraživati na internet adresi www.infobiro.ba. Za korištenje ove usluge i kupovinu tekstova, potrebno je da posjedujete neku od mogućih vremenskih opcija pretplate na INFOBIRO sa odgovarajućim brojem kredita za download textova.

Riječ je o izdanju Mediacentra Sarajevo koji podržava razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH.