U penziju se može i u 62. godini, ali sa 40 godina uplaćenog radnog staža

Strategijom reforme penzionog sistema u FBiH, koja je usvojena u Parlamentu, utvrdeni su novi pravci reforme tog sistema , a konkretizaciju reformi donosi novi prijedlog Zakona o MIO koji je utvrdila entitetska Vlada.

Kako ističu iz Vlade, zakonski prijedlog polazi od smjernica koje su se bazirale na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzionog sistema u FBiH i pokazanim lošim demografskim izgledima. Ukratko, strategija je procijenila da će se, ako se postojeći penzioni sistem u FBiH ne reformira i ako se nastave umjereni ekonomski i demografski trendovi, pad radno sposobnog stanovništva preliti na pad zaposlenih, odnosno osiguranika i prihoda od doprinosa, što će se, prema postojećem sistemu “koeficijenta” (tj. isplati onoliko koliko imaš), nužno odraziti i na buduću visinu relativnih penzija, piše Večernji list BiH.

Ponovljena simulacija sistema bez reforme s novim podacima potvrđuje nalaze iz strategije.

Finansijsko stanje Federalnog zavoda PIO je jako složeno usegmentu održavanja dostignute razine i redovitosti isplate penzija. Tijela upravljanja već duže vrijeme donose upitne odlike isplatnog koeficijenta i protivno važećem zakonu vrše “posudbu” sredstava za isplatu iz tekućeg mjeseca za isplatu penzija iz prethodnog, kako bi se nivo penzija održao na dostignutoj razini.

Takvo postupanje na mjesečnoj razini dovodi do značajnog deficita – ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga, uz napomenu da značajan problem i opterećenje predstavlja doprinose za MIO.

Vlada FBiH, resorno ministarstvo i Zavod PIO poduzeli su odgovarajuće aktivnosti kako bi se kratkoročno osigurala redovitost isplate penzija, sukladno sporazumu potpisanom s relevantnim predstavnicima penzionera u FBiH. Međutim, poduzete aktivnosti su predviđene samo kako prijelazno rješenje do donošenja predloženog zakona, koji praktično garantuje redovitost u isplati penzija i učinkovitiji rad nositleja osiguranja.

Predloženim zakonom, u čiji je posjed došao Večernji list BiH, propisuje se da ako prihodi nositelja osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija u tekucem mjesecu.

Potrebna razlika namiriti će se iz budžeta Federacije, odnosno drugih izvora koje osigura FBiH, a po zahtjevu noistelja osiguranja. Druga zakonska rješenja predmetnog zakona dovode do smanjenja “pritiska” na penzioni sistem, jer postupno pooštravaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu i porodičnu penziju, uz izuzetke koje su primjereni socioekonomskim prilikama u FBiH, na odgovarajući način proširuju penzioni obuhvat i stvaraju pretpostavke za uvodenje pravednih stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na staž s uvećanim trajanjem.

Osobe koje zaključuju brak nakon navršenih 65 godina uvjetuju se trajannjem braka ili zajedničkim djetetom kako bi se izbjegli fiktivni brakovi i korištenje porodične penzije.

Nadalje, stvaraju se pretpostavke za ekonomicniju organizaciju sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, a time i smanjenje troškova nositelja osiguranja.