Postpopisna anketa: Popisano oko 200.000 nerezidentnih stanovnika

Agencija za stastistiku BiH je obradom podataka postpopisne ankete Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH utvrdila da je popisano oko 200.000 nerezidetntnih stanovnika, te da oko 40.000 ljudi nije popisano, a trebalo je biti.

Iz Agencije za statistiku BiH kažu da će se tačni podaci znati u novembru kada u potpunosti budu obrađeni rezultati postpopisne ankete, koja je urađena dvije sedmice nakon popisa u periodu od 2. do 10. novembra 2013. godine.

“Na ovoj anketi je radilo desetak statističara iz svih agencija u BiH. To je anketa na bazi uzorka popisnih krugova, njoj nije cilj da ispravlja podatke iz popisa. Rezultati popisa ostaju kao takvi, a postpopisna anketa ima ciljeve da ispita uticaj nedostatak koji su se desili, a oni se dešavaju u svakom statističkom istraživanju, da evaluira greške u obuhvatu i greške u sadržaju pojedinih pitanja, i da se dobiju korisne informacije za planiranje narednih statističkih istraživanja“, pojasnio je Edin Šabanović, pomoćnik direktora u Sektoru za statističku metodologiju, standarde, planiranja, kvalitet i koordinaciju.

Postpopisna anketa rađena je na jedan posto popisnih krugova u BiH, tačnije njih 240 u BiH, i oni su bili raspoređeni po cijeloj državi. Provedena je u 107 opština i njom su prikupljeni podaci o oko 12.000 privatnih domaćinstava, skoro 37.500 osoba i 12.200 stambenih jedinica. Tom prilikom nije pokrivena populacija koja živi u kolektivnim naseljima i ustanovama. Terenski rad je provelo oko 460 ljudi.

“Metodologija je napravljena tako da bude nezavisna anketa, ali su korišteni svi metodološki principi kao u popisu, kako bi se podaci mogli upoređivati. Izabrali smo skup najinteresantnijih pitanja i postavljena su potpuno isto kao tokom popisa. Radili smo dupli ručni unos podataka. Sljedeća faza je bila uparivanje jedinica iz popisa i postpopisa. Analiza je vršena međunarodno priznatom metodom dualnog sistema procjene, ali smo je morali prilagoditi našoj situaciji. Njen je cilj da se utvrde greške u obuhvatu, da li je bilo nadobuhvata ili podobuhvata“, navodi Šabanović.

Dodao je da je u mjestu popisa bilo neuparenih rezidenata 2.656, te da je u statistici malo šta potpuno tačno.

“Broj od 2.656 išao je u analizu i procjenu tačne populacije. Dualni sistem procjene bazira se na tome da ne daje prioritet niti jednom izvoru podataka, a to je u ovom popis i postpopisna anketa. Kako bi se došlo do procjene trebaju se ispuniti četiri pretpostavke, što se kod nas nije dogodilo. Naime, nadobuhvat u našem slučaju nije bio nezanemarljiv, iznosio je 5,59 posto, pa smo metodu morali prilagoditi našoj situaciji“, istakao je Šabanović.

Na kraju se ta tačna populacija upoređuje sa rezultatom populacije u popisu koja je iznosila 3.507.473 stanovnika. Prema procjeni postpopisne ankete procjena tačne populacije je 3.352.769.

“Više osnovnih podataka biće objavljeno u našoj publikaciji u novembru. Važno je reći da smo pratili samo osobe u privatnim domaćinstvima. Naša procjena je 3.352.769 stanovnika, ali treba reći da nikada niti jedna zemlja ne može prebrojati niti dati tačan broj stanovnika. Anketa je rađen potpuno nezavisno od popisa. Procjena je da je nešto ispod 200.000 osoba obuhvaćeno popisom, a nije trebalo biti, a da je onih koji nisu popisani, a trebali su biti nešto preko 40.000“, zaključio je Šabanović.

Kontrolni popis je nezavisna anketa koja se prema preporuci Ujedinjenih nacija provodi najkasnije tri mjeseca nakon popisa. U BiH je urađen dvije sedmice nakon popisa, na bazi popisnih krugova. Prezentacija je upriličena s ciljem da se javnost informiše o rezultatima postpopisne ankete. Analizom uporednih podataka iz popisa i postpopisne ankete izračunavaju se dvije vrste indikatora kvaliteta popisa: indikatori obuhvata i indikatori sadržaja.