Kako do objedinjavanja izbora u BiH?

U Bosni i Hercegovini izbori se održavaju svake dvije godine i to naizmjenično općinski i opći izbori. Već nekoliko godina postoje prijedlozi da se izborni ciklusi objedine da bi se izbjegle izborne kampanje svake dvije godine.

Iako to nije praksa u evropskim zemljama, nevladin sektor koji se bavi predizbornim kampanjama i izbornim procesima, smatra da u zemlji koja ima 3,5 miliona stanovnika treba razmisliti o takvoj mogućnosti.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić napomenuo je da je takvih inicijativa bilo i ranije te da je vrijeme da se izbori spoje i to ne samo zbog finansijske situacije koja je vrlo često u prvom planu, nego i radi činjenice da i izbori u susjednim zemljama (Srbija i Hrvatska) imaju uticaja i u BiH.

Stoga je mišljenja da se u bh. kampanjama za izbore često ističe nacionalna ugroženost jednog od triju konstitutivnih naroda te se nerijetko živi u strahu od drugog i drugačijeg.

– Logično bi bilo da se malo ohladimo od etničkog pritiska, a upravo to je i jedan od mojih razloga zašto bi trebalo imati zajedničke izbore. To je potrebno i da bi se prve tri godine mandata pričalo o potrebama građana i onome što život čini kvalitetnijim – kazao je u razgovoru za Fenu Šehić.

Pojasnio je da život u stalnim etničkim tenzijama odvlači pažnju sa životnih problema bh. građana dodajući da su mnogi građani to i prepoznali.

Za njega je jedan od načina da se političari istinski bave potrebama građana taj da se građani poštede duži period od isticanja etničkog principa kao najvažnijeg što može stvoriti strah kod ljudi.

– Kada ste u nekom stalnom strahu tada se može vidjeti i nešto što objektivno ne postoji, a objedinjavanjem izbora mogla bi se relaksirati situacija i voditi računa o našem položaju u BiH – naglasio je Šehić.

Najavio je da će se Koalicija “Pod lupom” i dalje zalagati za objedinjavanje izbora kao što je i bio jedan od prijedloga da se lokalni izbori odgode za 2018. godinu, međutim to je bilo teže izvodivo jer se produženje mandata izabranim dužnosnicima može dogoditi samo u vanrednim situacijama poput rata i slično.

Podsjetio je da bi za objedinjenje izbora trebalo mijenjati Izborni zakon BiH, ali i Ustav BiH kao i određene akte na lokalnom nivou no sve to ne bi bio problem, kaže Šehić, ukoliko postoji istinska politička volja za takvo nešto.

– To bi se trebalo uraditi makar u nekoliko izbornih ciklusa, a onda kada postanemo istinska demokratska država i kada izbori budu praznik demokratije može se ponovo razmišljati o razdvajanju lokalnih i općih izbora – istaknuo je Šehić.

Dodao je da se za izmjene Ustava BiH može koristiti referendum kao najdemokratičniji način odlučivanja i učešća građana u kreiranju javnih politika, ali referendum se ne može koristiti za to da li će se implementirati odluke ustavnog suda i to se ne bi ni dovodilo u pitanje u državama u kojoj postoji vladavina prava.

Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja također smatra da bi se objedinjavanjem lokalnih i općih izbora ostavila mogućnost da se bavi životnim temama, ali za njega to nije primarni problem kada su izbori u BiH u pitanju.

U razgovoru za Fenu kaže da veći problem predstavlja činjenica da u BiH ne postoji mogućnost raspisivanja vanrednih izbora osim na lokalnom nivou, a to omogućava da se, bez obzira na nedostatak operativne većine u skupštinama mandat “izgura” dokraja.

Za njega su razdvojeni izbori zapravo dinamika političkog života jer na lokalnim izborima se može vidjeti raspoloženje građana prema strankama na sredini mandata nakon općih izbora te mogu vidjeti da li griješe ili pravilno postupaju.

Kao još jedan od problema ističe način na koji se delegiraju delegati jer svaki kanton mora ponuditi određeni broj predstavnika iz svakog od tri konstitutivna naroda bez obzira na to koliko pripadnika tih naroda ima u kantonalnim skupštinama.

– Kvote bi se trebale uskladiti koliko delegata iz nekog kantona ide u Dom naroda Federalnog parlamenta s rezultatima aktuelnog popisa stanovništva – njegov je stav.

Ukidanjem odredbe iz Izbornog zakona koja kaže da svaka kantonalna skupština mora dati po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda bez obzira na to koliko pripadnika tog naroda živi u nekom kantonu, dodaje Sitarski, najmanji problem bi bio kada bi neka kantonalna skupština imala vanredne izbore jer bi novi saziv skupštine delegirao nove delegate u skladu s usklađenim kvotama i popisom stanovništva.

Iz Centra za izborne studije Adnan Huskić također ne smatra da su razdvojeni izborni ciklusi najveći problem u izbornom zakonodavstvu BiH, a u uz to dodaje da je priča o objedinjavanju izbora nepripremljena jer su lokalni izbori tek održani i sada bi trebalo izabranim dužnosnicima skratiti mandat na dvije godine.

– Takva situacija zahtijeva i intervencije u Ustavu BiH, a nisam siguran da trenutno postoji saglasnost političkih aktera za to. No ukoliko bi se krenulo u “raspakivanje” Ustava postoje još brojna pitanja koja bi trebalo uključiti da bi se bh. izborno zakonodavstvo mijenjalo – naglašava Huskić.

U razgovoru za Fenu dodaje da je problem i visoki procent nevažećih glasačkih listića kojih je nakon ovih lokalnih izbora šest posto, a na prethodnim je bilo između osam i devet posto.

Kao drugi problem naveo je činjenicu da je osuđeni ratni zločinac izabran za gradonačelnika te bi trebalo raditi na doradi zakona koji bi onemogućavali takvo nešto. Također, kaže, da su u BiH sporni rokovi za formiranje vlasti koje bi trebalo postaviti, ali i krivična odgovornost za one koji su zloupotrebljavali izborni proces.

Evropski pokret u BiH podržao je i ranije prijedloge i inicijative da se izborni ciklusi objedine jer bi, osim ušteda koje bi se tako ostvarile, građani bili pošteđeni širenja negativne energije i stanja opće nesigurnosti i straha, koje svaki izbori tradicionalno nose sa sobom.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović jučer je najavio mogućnost da se u ovom mjesecu predloži inicijativa u bh. parlamentu da se i lokalni izbori održe zajedno s općim izborima 2018. godine. To će, kaže, predložiti predstavnicima ostalih stranka u BiH već sljedeće sedmice.

Iznio je stav da je to način da se izbjegne dvogodišnji izborni ciklusi jer oni “evidentno opterećuju s bezbroj tema koje su za nekoga bitne na jednom nivou u BiH, ali su i opterećenje za euroatlantski put”.