Dr. Stevanović: Želim zaustaviti pritiske političkih moćnika na zdravstvo

Prim. dr. Dragan Stevanović, ugledni internista i dugogodišnji uposlenik Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu koji je među prvima digao glas kako bi se zaustavilo gašenje Opće bolnice u razgovoru za novinsku agenciju Patria otkriva svoje motive zašto se kandidirao za vijećnika u Općini Centar na predstojećim lokalnim izborima.

Dr. Stevanović na listi je SDP-a, a jedini i isključivi motiv za ovaj čin je „da pokuša pomoći u napretku medicine i zaštiti zdravstvenih radnika“.

Jedna ste od rijetkih stručnih osoba koja je prva digla glas i animirala javnost u sprječavanju gašenja Opće bolnice „Abdulah Nakaš“, a što je bio plan dr. Sebije Izetbegović, direktorice UKCS-a i bivše direktorice Opće bolnice. Sada iz ove perspektive kada to posmatrate je li to zbilja i zaustavljeno i šta se sada dešava u Općoj bolnici?

Izjavama najviših dužnosnika u Kantonu Sarajevo, Opća bolnica „Prim.dr Abdulah Nakaš“ kao javna zdravstvena ustanova od kantonalnog značaja ima svoje jasno definisano mjesto u sistemu zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo i kao takva nije predviđena za ukidanje ili pripajanje drugim zdravstvenim ustanovama. Ovo je zvaničan stav. Moram vas ipak podsjetiti, da su se sve aktivnosti vezane za gašenje Opće bolnice u januaru ove godine dešavale u otuđenim centrima političke moći, tiho i bez uvida javnosti i mislim da u tim centrima moći ova ideja nije napuštena.

Samo zahvaljujući sretnim okolnostima da smo došli u posjed dokumenata kojima je faktički već bilo završeno gašenje Opće bolnice, što je formalno trebalo ozvaničiti kroz institucije vlasti (te dokumente na sigurnom mjestu još uvijek imam) i što smo animirali stručnu i drugu javnost, te medije, ovaj proces je zaustavljen.

Zbog nepostojanja jasnih, objelodanjenih i osmišljenih stavova o tzv. „Reformi zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo i šire“ još uvijek se na različite načine vrši neformalni pritisak na Opću bolnicu kojim joj se otežava rad i svakodnevno djelovanje.

O uslovima u kojima trenutno djeluje Opća bolnica, molim vas da šire razgovarate sa aktuelnim menadžmentom jer je on nadležan da vam da najkonkretnije informacije.

Ja samo mogu procijeniti da će se u narednom periodu, naravno u zavisnosti od rezultata lokalnih izbora u KS pritisci na rad Opće bolnice i nastojanja da se ona ugasi u većem ili manjem obimu i dalje nastaviti, a definitivni ishod će prvenstveno zavisiti od utjecaja najšire javnosti.

Kako komentirate činjenicu da se dr. Izetbegović pohvalila smanjenjem broja uposlenih, a gledajući brojku od 146 koliko ih više nije na UKCS-u veliki je broj zdravstvenih radnika. Da li zaista u zdravstvu ima viška ljekara i medicinskog kadra?

Nažalost, dnevna politika je široko ušla u svakodnevni život u javnim zdravstvenim ustanovama i mnoge aktivnosti se koriste za dnevnu političku promociju. U situaciji kada ne postoje jasne i objelodanjene vizije i planovi rekonstrukcije zdravstvenog sistema u KS u zavisnosti od dnevno-političkih potreba i političkog marketinga dešavaju se i ovakva saopćenja.

U Kantonu Sarajevo sigurno ima manjka ljekara, pogotovo visokostručnih uskospecijaliziranih, po mojoj procjeni smanjuje se kvalitet i obim zdravstvene zašite koju pružamo građanima Kantona, a odliv najstručnijih je evidentan, što u privatnu praksu, što u inostranstvo.

Jednim dijelom, odlazak ljekara sa UKC Sarajevo rezultat je i striktne primjene postojećeg Pravilnika o dopunskom radu ljekara, što je apsolutno uredu jer je očito da se do sada taj Pravilnik bar na UKCS- u nije primjenjivao. Druge razloge u ovom momentu ne bih komentarisao.

Ta tendencija će se sigurno nastaviti pogotovo ako se u narednom periodu i ovako loš standard zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama bude dalje srozavao, za što postoje intencije u društvu. Stvar je stručnih organa UKC u Sarajevu, ali je i interes široke javnosti u Kantonu da se jasno objelodani plan rekonstrukcije i reorganizacije UKC Sarajevo, pravci njegovog budućeg razvoja, pa je tek u tom kontekstu moguće komentirati ovo vaše pitanje.

Za sada ja, sa strane posmatrajući, vidim da je jedini cilj uštediti što više novaca pri čemu se, čini mi se, dešava situacija da se značajno smanjuje obim i broj usluga na UKC u Sarajevu, a dio se prebacuje na druge zdravstvene ustanove bez suštinskih dogovora i adekvatnog kadrovskog i materijalnog jačanja tih ustanova. To je očito kratkoročni politički marketing koji će možda autorima donijeti kratkoročne benefite, ali dugoročno će devastirati zdravstveni sistem u Kantonu.

Evidentan je odlazak zdravstvenih radnika iz BiH, da li je moguće ovaj trend zaustaviti?

Trend odlaska zdravstvenih radnika iz BiH je nezaustavljiv. On je jednim dijelom odraz migracije stručnih radnika iz siromašnijih u bogatije zemlje, što je trend u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacije je upozorila na ovaj problem i da će općenito u svijetu biti manjak zdravstvenih radnika, pogotovo ljekara, što će najviše pogoditi zemlje u razvoju i siromašnije zemlje.

Veliki problem u našoj zemlji je loš materijalni položaj zdravstvenih radnika, preveliko nekompetentno uplitanje politike u zdravstveni sistem, kao i nepostojanje jasnih vizija razvoja.

Očekujem da će se nakon prihvatanja naše aplikacije za ulazak u EU u sklopu daljih aktivnosti ovom segmentu posvetiti izuzetan značaj, što podrazumijeva bolji materijalni položaj zdravstvenih radnika i osmišljeniji razvoj zdravstvenog sistema.

Neki kažu, nek odlaze doktori imamo mi mladih snaga. Moram reći da je školovanje jednog vrhunskog ljekara izuzetno skupo i dugotrajno, ono podrazumijeva ogroman napor samog ljekara i njegovo znanje, svakodnevno učenje ali i odrastanje i sazrijevanje kao ljekara specijaliste uz iskusne i provjerene doktore čime se stiče vlastito iskustvo i mogućnost donošenja teških odluka u kritičnim momentima, što ne može svaki ljekar ako primjenjuje samo uvriježene procedure i protokole.

Ako sam dobar ljekar to nije zasluga samo mog upornog rada i učenja, nego i činjenice da sam dugo godina radio i odrastao uz takve velikane kao što su prim.dr. Jaroslav Suđi, prim.dr. Hajro Bašić i prof.dr. Mirko Grujić i mnogi drugi.

Na listi ste SDP-a za vijećnika Općine Centar. Je li vaš odlazak u politiku jedan vid borbe i za vašu struku-medicinu?

Da! Politika nije moje opredjeljenje niti će ikada biti, nego je to samo medicina i nadam se da ću se i kada odem u penziju i dalje baviti samo medicinom na primjeren način. Nažalost politika se bavi medicinom, rijetko uspješno a često ne uvažavajući ni minimum stručnih stavova stručnih organa iz ljekarske struke pa i iz drugih medicinskih struka, ponekad i zloupotrebljavajući ta stručna tijela u dnevno-političke svrhe.

Sad smo svjesni takve vrste prtisaka na Lječničku komoru KS koja je u jednom momentu probala da na osnovu raspoloživih resursa, u potpunosti svjesna svih svojih organizacijskih i drugih slabosti, biti partner aktuelnoj političkoj vlasti u traženju najboljih rješenja za organizaciju zdravstvenog sistema.

Pritisaka i marginalizacije strukovnih lječničkih organizacija i ljekara uopšte kod donošenja krupnih odluka u zdravstvenom sistemu, bilo je u zadnjih 20 godina gotovo uvijek, bez obzira koja je politička opcija tada na vlasti. Sada su najizraženiji jer je politička moć koncentrisana u rukama vrlo uskog kruga ljudi. Moj jedini cilj je da ovaj proces zaustavimo.

Modifikovanje zdravstvenog sistema prema EU standardima

U kakvom je stanju zdravstvo u KS, ali i BiH? Šta se može učiniti i koji su neophodni koraci da se stanje poboljša?

Mislim da sam već dijelom odgovorio na ovo pitanje, ali moram istaći da je zdravstveni sistem u BiH apsolutno razjedinjen, opterećen svim onim problemima u kojima je cijela država, razvija se anahrono i u zavisnosti od odnosa političke moći. Bez smišljenih i jasnih analiza postojećeg stanja (koje mora uzimati u obzir demografske podatke, podatke o kadrovskoj strukturi, podatke o morbiditetu i mortalitetu stanovništva u BiH, kao i neke geografske parametre) ne mogu se ni projektovati pravci razvoja.

Ponovo podvlačim da je vjerovatno jedini spas u ovoj agoniji koja traje 20-ak godina prihvatanje naše aplikacije za članstvo EU i modifikovanje zdravstvenog sistema prema standardima EU. To neće moći uraditi razne političke neformalne grupe, nego visokostručne institucije koje se bave ovim poslom u zdravstvu uz učešće najšire stručne javnosti.