Šta nakon prihvatanja aplikacije za članstvo u EU?
Prihvatanje zahtjeva Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u Evropskoj uniji (EU) otvorilo je novu fazu u procesu približavanja ove zemlje Uniji. Prvi konkretan korak bit će dostavljanje upitnika od nekoliko hiljada pitanja iz raznih oblasti. Radi se o „skeniranju kompletnog stanja u državi“, kako bi se utvrdilo u kojoj je mjeri BiH spremna za narednu fazu pregovora, kaže direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja. „Prije svega mislim na skreniranje uprave, pravosuđa, stanja ljudskih prava, dakle svega ono što se odnosi na pravnu tekovinu EU. Sada će to biti detaljno preispitano. Sve do ove faze, ta su pitanja bila podložna ‘rastegljivim’ političkim tumačenjima, a sada će EU biti prilično stroga u zahtjevima da se postignu određeni standardi. Naročito kada je u pitanju pravni okvir, što je osnova za izgradnju svih drugih odnosa u BiH. Ono što bi moglo biti problematično u narednom periodu je neefikasno izvršavanje pravnih sankcija i sporost administracije u oblasti ekonomije i finansija “, ističe Šolaja.
BiH je posljednja zemlja Zapadnog Balkana koja dobija upitnik Evropske komisije. Upitnici Hrvatske i Makedonije imali su po 4.000, a Srbije i Crne Gore po 2.000 pitanja. Na pitanja je potrebno odgovoriti u roku od dva do četiri mjeseca. U bh. slučaju, odgovori bi mogli zavisiti i od (ne)efikasnosti složenog administrativno-političkog aparata. „Što se tiče institucionalne osposobljenosti BiH za kandidatski status i kasnije vođenje pristupnih pregovora, višegodišnje sporenje oko mehanizma koordinacije je najbolji odgovor. BiH nema institucionalnu strukturu koja garantira efikasnost. Naprotiv, samo ustavnopravno ustrojstvo naše zemlje izgeneriralo je institucije koje po svome kadrovskom sastavu, ideološkom bućkurišu i brojnosti ne mogu biti efikasne niučemu pa ni u procesu evropskih integracija. Ako je Hrvatska pregovarala s Briselom skoro deset godina, naša zemlja će s ovakvim ustrojem vlasti pregovarati najmanje dvadeset godina, ili neće nikada ni ispregovarati članstvo“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Zekerijah Smajić.
Neupitan kapacitet DEI-a?
Naš sagovornik tvrdi da je „najsvjetlija tačka u BiH“, kada je riječ o evropskim integracijama, stručno-tehnički tim Direkcije za evropske integracije (DEI) koji od osnivanja ima kontinuitet u vjerodostojnoj komunikaciji s Briselom. „Tim DEI-a posjeduje znanje, ispunjava sve zahtjeve Komisije u roku i ima izuzetne konekcije sa svim zemljama koje su prošle ili prolaze procedure pristupanja Uniji“, kaže Smajić U DEI-u vjeruju da imaju kapacitet za realiziranje narednih mjera u procesu EU integracija. „Osim odgovora na upitnik, BiH će trebati dostaviti čitav niz propisa, analiza i izvještaja kojima potkrepljuje odgovore, a nezanemariv dio posla bit će i prevođenje odgovora i sve prateće dokumentacije na engleski jezik“, rekla je za BHRT Marina Kavaz Siručić iz DEI-a.
Odluka o kandidatskom statusu slijedi tek nakon odgovora na pitanja iz upitnika, podsjeća profesor Mostarskog sveučilišta Mile Lasić. „Takva odluka zavisi od kvaliteta odgovora, ali puno više od dubine reformi za koje mi još uvijek nismo spremni ukoliko zadiru u predmodernu strukturu društva“, kaže Lasić za Deutsche Welle. „U upravama, odnosno bh. administraciji na svim nivoima, uposleni su amidžići i daidžići, posve beskrupolozni sloj nepismene svjetine. Izuzetak su DEI i pojedinci u nekim službama, ministarstvima i agencijama. No, svi su oni slatkorječivi do bola. Primjera radi, nije istinita priča iz DEI-a da su probni upitnici prije par godina u Bruxellesu ocijenjeni dobrom ocjenom. Bio je to košmaran odgovor po pitanju ekologije i javnih nabavki“, kaže profesor Lasić.
U iščekivanju suštinskih reformi
Formalnopravno gledajući, prihvatanje bh. zahtjeva za člantvo u EU je političko-historijski fakat koji se ne može niti treba ignorisati, kaže Zekerijah Smajić. „Pitanje je, međutim, vjerodostojnosti takvih brzopoteznih odluka koje iz Brisela stižu mnogo brže od suštinskih socijalno-ekonomskih reformi koje je napokon od bh. vlasti i političara zatražila sama Evropska komisija. Nakon nekoliko uzastopnih i očekivanih popuštanja prema BiH koja su uslijedila odmah nakon izbora nove Evropske komisije u oktobru 2014. godine, a posebno nakon slovenačke i hrvatske, a zatim i njemačko-britanske inicijative za promjenu forme i sadržaja evropske politike prema BiH, nije više ključno pitanje u tome da li je bh. aplikacija bila vjerodostojna, da li se u BiH provode suštinske ili kozmetičke reforme, da li te reforme donose korist već odavno privilegiranim slojevima javne uprave, državne birokratije i politokratskim kastama, ili te reforme donose boljitak većinskom građanstvu? Iz ove realne nedoumice proizilazi odgovor i na pitanje da li je BiH politički opredijeljena, institucionalno spremna i stručno sposobna da odgovori svim sada poznatim i nepoznatim zadacima koji će se naći pred nama – od pripreme odgovora na oko 2500 pitanja Evropske komisije, za vođenje pristupnih pregovora i na koncu za provedbu u djelo svega onoga što jeste evropska pravna stečevina, što jesu njene politike, praksa i standardi“, kaže Smajić.
On podsjeća da formalno političko opredjeljenje ka evropskim integracijama u BiH postoji od završetka rata, ali da su suštinske razlike na etno-političkom nivou tolike da se ne mogu prevazići sve dok se ne promijeni etno-politički kontekst odnosno ustavno-pravni osnov. Smajić, međutim, ističe da to nije realno očekivati u skoroj budućnosti.
Različita mišljenja građana
Građani Sarajeva imaju različita mišljenja o prihvatanju aplikacije BiH za kandidatski status. A.M. nije optimista. „Ništa se neće riješiti, jer naši političari nisu u stanju odgovoriti na najednostavnija unutrašnja pitanja. Kako će onda ispuniti sve ono što od njih očekuje EU? Regija je već odmakla na tom putu, a nama su važnija nacionalna pitanja i referendumi“, kaže A.M. „Mislim da je ovo veliki korak naprijed za sve građane BiH. Nadam se da ćemo što prije postati zemlja članica EU i napokon početi bolje živjeti“, tvrdi J.Dž. „Put do članstva u EU za BiH bit će dugotrajan. Ne treba se zavaravati da će nam prvi značajniji korak osigurati boljitak. Napravili smo mali pomak, ali ništa više od toga“, ističe J.M. V.I. želi vjerovati da će prihvatanje aplikacije biti „vjetar u jedra za neko napredovanje“. „Međutim, nisam sigurna da će kormilar biti dovoljno vješt za brzo reagiranje, ako mogu tako figurativno reći. Drugim riječima, ne očekujem neke vidljive promjene u skorije vrijeme“, kaže naša sagovornica.
Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Vigemark poručio je da „treba biti optimista“, podsjećajući da mnogi nisu vjerovali da BiH može doći do ove faze evropskih integracija. Vigemark smatra da bi BiH do kraja 2016. godine mogla dobiti upitnik Evropske komisije. Ukoliko ova zemlja uspješno ispuni dostavljeni upitnik, Komisija će analizirati odgovore zadržavajući pravo da, po potrebi, dostavi i dodatna pitanja. Od odgovora će zavisiti da li je BiH spremna za status kandidata, ali i za sljedeću fazu, pregovore o pristupanju EU.
