Tiha revizija bh. državljanstava

Ministarstvo civilnih poslova BiH u oktobru prošle godine je raspisalo poziv za reviziju državljanstava dobijenih putem naturalizacije od 6. aprila 1992. godine do 1. januara 2006. godine. Rok ističe 5. oktobra, a veoma mali broj građana se odazvao reviziji.

Prema pozivu Ministarstva civilnih poslova, svi naturalizirani građani BiH dužni su dostaviti izvod iz matične knjige rođenih iz mjesta rođenja, uvjerenje o državljanstvu države u kojoj je osoba rođena, odnosno porijeklu, izvod iz matične knjige rođenih iz općine u BiH u kojoj je osoba upisana, zatim uvjerenje o kretanju i prijavljenom prebivalištu, kao i sve lične bh. dokumente koje posjeduju.

Oni naturalizovani građani koji ne dostave dokumentaciju do predviđenog roka, mogli bi ostati bez državljanstva.

Nameću se pitanja ko su ti ‘naturalizovani građani’, kako građani mogu znati da su obuhvaćeni revizijom ukoliko im nije lično upućen poziv za dostavljanje dokumentacije nadležnim organima, odnosno, zašto se kroz medije indirektno prozivani državljani BiH porijeklom s prostora Srbije i Crne Gore, odnosno teritorije Sandžaka.

Ovu tematiku je za Al Jazeeru prokomentarisao Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka:

„Ova revizija je samovoljni javni poziv ministra Adila Osmanovića koji je iniciran odmah nakon njegovog dolaska na funkciju, jer su prijašnje revizije ocijenjene kao ‘traljavo urađen posao’. Prvenstveno su sprovedene dvije revizije državljanstava, jedna 2006. a druga 2008. i do sada je oduzeto 1.200 državljanstva, uglavnom osobama afroazijskog porijekla, tačnije Arapima. Početkom oktoba 2015. godine Ministarstvo civilnih poslova je pokrenulo treću reviziju.”

Nedostupno obavještenje

Informacija o posljednjoj reviziji državljanstava objavljena je na web stranici Ministarstva civilnih poslova BiH. Upitan je broj koliko zapravo ljudi koristi internet, odnosno, koliko ljudi ima naviku da čita službena obavještenja mistarstava u BiH.

„Prema zvaničnim podacima veoma mali procenat populacije se služi internetom, a broj osoba koje su mogle vidjeti to obavještenje je znatno manji od pretpostavljenog procenta. Ovaj poziv je potpuno anahron, jer ni jedan građanin nije dužan da otvori stanicu ministarstva. I da se služim internetom, zašto bih kliknuo na obavještenje kao što je ovo? Jedini validan način je na osnovu spiska poslali pojedincima obavještenja na kućne adrese uz obrazloženje tražene dokumentacije“, navodi Lekić.

U razgovorima sa nekim građanima Sarajeva koji su državljanstvo dobili poslije rata u BiH, došli smo do zaključka da poziv na reviziju nije shvaćen direktno, odnosno, mnogi nisu ni čuli da je ikakva revizija državljanstava u toku.

„Iskreno, nisam uopšte čuo za reviziju državljanstava, ni od ljudi ni od medija. Ali i da jesam čuo, kako ću ja znati da sam obuhvaćen u grupu nad čijim državljanstvima se provodi revizija. Ne smatram da sam bilo kojim postupkom napravio povod za reviziju. Bosna i Hercegovina je moja država, tu živim, a rođen sam u Srbiji i imam pravo da dvojno državljanstvo“, kazao je Bilal Kurtanović, bh. državljanin porijeklom iz Srbije.

„Nešto sam načuo putem društvenih mreža, ništa u formi zvaničnog obavještenja, više kao polujasnu informaciju koju sa prežvakali mediji, i to samo da će biti sprovedena revizija, bez detalja o kojim državljanstvima je riječ. Smatram da moje državljanstvo u ovom slučaju nije predmet revizije, jer da je ikada bilo nešto sporno, davno bi to bilo identifikovano. Ukoliko nadležne institucije smatraju da bih se trebao nekome javiti i dokazati legalnost svojih ličnih dokumenata neka mi pošalju zvanično obavještenje uz obrazloženje“, kaže Elvir Hasanović, bh. državljanin porijeklom iz Srbije.

Osobe s prostora Sandžaka

Gotovo kompletan broj građana nad kojima se sprovodi aktuelna revizija su Bošnjaci sa prostora Sandžaka, što Lekić naziva paradoksalnim.

„Ovaj paradoks nije slučajan, od 20.000 državljanstava koja su obuhvaćena ovom revizijom, preko 19.000 čine osobe iz Srbije i Crne Gore, tačnije sa prostora Sandžaka. Također, navedena je grupa državljanstava osoba iz Makedonije, koji su opet ljudi porijeklom sa prostora Sandžaka“, kaže Lekić i dodaje: „Ako je u pitanju lov na vještice, u regionu postoje obavještajne službe koje vrlo lako mogu locirati i ispitati sumnjiva lica koja su imala kriminalne dosijee, odnosno koja su se bavila terorizmom. Zašto se u ovom trenutku istoj proceduri izlažu obični građani koji se ovom revizijom osjećaju kao da su dobili poziv na sud, odnosno nisu obaviješteni, već indirektno prozvani. Da sam u ovoj kategoriji osjećao bih se kao da mi je već presuđeno“.

Činjenica je da se na ovaj poziv od blizu 20.000 odazvalo samo 30 do 40 ljudi. Mali procenta građana koji su upoznati ovim pitanjem smatraju da se poziv ne tiče njih jer sebe smatraju sasvim legalnim i regularnim.

„Ukoliko bih dobio pismeni dopis od nadležnih instutucija, smatram da bi bila moja dužnost da se odazovem, a ovo, sve mi se djeluje kao priča ‘rekla-kazala’. Na ovo saznanje se apsolutno neću obazirati, mislim da se ovo ne tiče mene, smatram sebe korisnim članom zajednice, patriotom koji voli i čuva svoju državu, što je u ovom slučaju Bosna i Hercegovina“, navodi Kurtanović.

Veliki trošak za građane

Prema gruboj kalkulaciji, trošak kojem se izlažu subjekti čija su državljanstva pod revizijom može lako dostići i cifru do 1.000 KM. Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka je procijenilo da je odluka o aktuelnoj reviziji donijeta olako jer je toliki trošak ozbiljan udarac na budžete građana.

„Kada se pojavi ovakav javni poziv niko ne brine koliko to javljanje zapravo košta građane. Prema gruboj kalkulaciji ovo bi moglo koštati od 700 do 1.000 KM. Potrebno je usuditi se na putovanje, izložiti se trošku za zahtjev za vađenje potrebnih dokumenata, često platiti prenoćište, i eventualno ovo ponoviti dva puta jer je za pribavljanje mnogih uvjerenja potrebno i do sedmicu dana. Udruženje je najavilo svoj odlazak kod ministra ovim povodom, međutim nismo dobili nikakav odgvor, tretirani smo kao da ne postojimo. Taj čin nas je naveo na razmišljanje da i mi kao zvanično udruženje izignorišemo poziv“, kaže Lekić.

Postoji nezvanična informacija da će se rok za predaju dokumenata biti produžen dodatnih godinu dana, ali to ne predstavlja rješenje ocjenjuju u udruženju građana.

„Ako ima sumnjivih zašto do sada niko nije uhapšen tim povodom ako se tvrdi da su ta državljanstva bila falsifikovana? Ko je davao i ko je potpisivao ta državljanstva, to ne daje jedna osoba, već čitava institucija. Ljudima koji su sumnjivi i prijetnja ovoj zemlji trebaju biti predmet ove revizije, a ne pošteni radni ljudi, patriote, koji vole i grade ovu zemlju“, navodi Lekić.

Rok za predaju dokumentacije bliži se kraju, i kako situacija sa terena govori, definisani rok će proći kao i samo saznanje od aktuelnoj reviziji, bešumno i nezapaženo.