Snaidauf: CEFTA vrsta pripreme za evropske integracije BiH
Šef Sekcije za politička i ekonomska pitanja Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Jan Snaidauf kazao je da je CEFTA svojom strukturom slična jedinstvenom tržištu EU jer se na isti način vrši trgovinska razmjena te da CEFTA stoga predstavlja vrstu pripreme za evropske integracije, i da se BiH članstvom u CEFTA-i priprema za članstvo u tržištu EU.
To je izjavio povodom 10. godišnjice provedbe CEFTA Sporazuma u BiH, koja je obilježena konferencijom “Bosna i Hercegovina – deset godina implementacije CEFTA 2006”, održanoj danas u Sarajevu.
Konferenciju su organizirali Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji s projektom koji finansira EU “Izgradnja kapaciteta za trgovinske politike i analize u BiH”.
Snaidauf je istakao da EU podržava CEFTA Sporazum od samog početka jer ovakva vrsta razvoja trgovinskih odnosa između zemalja u regiji doprinosi njihovoj stabilnosti i prosperitetu, dodajući da BiH, kao jedna od CEFTA članica, ima prednosti od početka CEFTA Sporazuma u smislu povećanja direktnih stranih ulaganja.
Podsjetio je da je EU najveći trgovinski partner BiH te da se oko 70 posto trgovinske razmjene dešava s EU, tako da je i cilj EU da razvija te odnose.
Napomenuo je da je BiH nedavno pokazala da može ispuniti uvjete i zahtijevane standarde kvaliteta u pogledu izvoza mlijeka, mliječnih proizvoda i krompira u EU te je izrazio uvjerenje da će isti slučaj biti i s nekim drugim proizvodima.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) Bruno Bojić naglasio je da je ova važna obljetnica doprinijela da se uklone carinske barijere između zemalja potpisnica CEFTA Sporazuma te da se tržište u punoj mjeri liberalizira.
Istakao je da BiH donedavno nije imala svoje akreditirane laboratorije, ali da je sada taj problem riješen te da još postoji problem u vezi s brojem laboratorija, odnosno u dostupnosti svim proizvođačima.
Kako je rekao, potrebno je omogućiti ispitivanje uzoraka i kvalitetno certificiranje svih bh. proizvoda, dok je drugi zadatak harmoniziranje zakona s legislativom EU, što je prioritetno.
Osvrnuo se i na probleme koje je BiH imala s izvozom mesa u Tursku te voća i povrća u Rusku Federaciju, što se desilo zbog zloupotrebe pojedinih trgovačkih lanaca koji su uvezenu robu prepakirali i izvozili na spomenuta tržišta kao robu bh. porijekla.
Predsjednik VTKBiH to smatra nedopustivim te je pozvao nadležne inspekcijske organe da ustanove krivce i sankcioniraju ih, jer država ne smije trpjeti zbog pojedinaca koji su napravili nesagledivu štetu za poljoprivredu BiH.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović istakao je da je današnji događaj važan jubilej regionalnog sporazuma koji je odlična platforma za zemlje regiona i BiH.
– Tokom deset godina uspjeli smo da liberaliziramo tržište zemalja koje pripadaju CEFTA zoni, a na neki način ovo predstavlja specifičan dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ili njegov nastavak – kazao je Šarović.
Smatra da su, poslije EU, zemlje potpisnice CEFTA Sporazuma najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH, jer na njih otpada oko 15 posto vanjskotrgovinske razmjene robe i usluga BiH.
Stoga, poručio je Šarović, BiH ostaje privržena CEFTA Sporazumu i svim aktivnostima koje se vode u okviru CEFTA Sekreterijata.
Od problema koji su za BiH ostali neriješeni, spomenuo je otklanjanje necarinskih barijera kojih i dalje ima u priličnom broju, a koje će biti u fokusu interesovanja.
Osvrnuo se i na probleme koje je BiH imala s izvozom pilećeg mesa u Republiku Srbiju te naglasio da su ove prepreke uklonjene, u dogovoru sa srbijanskim nadležnim službama.
Komentirajući pitanje izvoza mesa u Tursku kazao je da je to potpuno savladiv problem koji će biti riješen na vrijeme te da on kao ministar garantira za to.
Za izvoz voća i povrća u Rusku Federaciju rekao je da je nakon jutrošnjeg sastanka s resornim ministrima poljoprivrede Stevom Mirjanićem i Šemsudinom Dedićem, zaključeno da će svi nedostaci biti uklonjeni do 9. septembra.
Ukoliko to bude realizirano, kaže Šarović, obavijestit će Rusku Federaciju da je BiH spremna za izvoz svojih proizvoda te da je u skladu s preporukama ruske strane uklonila sve nedostatke koji su se ticali fitosanitarnih standarda, certifikata, pakiranja i deklariranja voća i povrća.
Istakao je da je ruska strana konstatirala da BiH proizvodi dovoljno voća i povrća te da može povećati količine za izvoz u Rusku Federaciju što je, kako je rekao Šarović, suštinski bitno, jer je donedavno postojala sumnja Ruske Federacije o tome da li BiH ima dovoljno kapaciteta za takvo nešto.
