Izetbegović: Razgovore nastaviti na nivou stranačkih lidera i u institucijama
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović najavio je da će biti nastavljeni razgovori sa liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH), članom Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem o trenutnoj političkoj krizi, te je izrazio spremnost da se prevaziđu međusobne nesuglasice.
Izetbegović je u intervjuu Faktoru govoreći u vezi sa mehanizmom koordinacije u kontekstu dogovora u Istočnom Sarajevu, istaknuo da “svaki nivo vlasti mora biti uključen u rad i donošenje odluka unutar sistema koordinacije, ali isključivo u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra“.
– Sve će se vjerovatno svesti na to da se formulacija koja je dogovorena na sastanku u Istočnom Sarajevu: „predstavnici Vlade Federacije BiH i kantona“ zamijeni preciznijom formulacijom: „predstavnik Vlade Federacije BiH, predstavnici svih 10 vlada kantona i predstavnik Vlade Brčko Distrikta“ – pojasnio je Izetbegović.
Istaknuo je da će se nastaviti razgovarati, i na nivou stranačkih lidera i u institucijama, „što više u institucijama, jer lideri trebaju pomoći, a ne zamijeniti rad institucija“.
Po njegovim riječima, problem koordinacionog mehanizma je riješen, „preostaje da se suočimo sa prigovorima o preglasavanju, i iskrenosti unutar koalicije“.
Upitan kako kometira teze koje se lansiraju iz RS-a o navodnoj težnji za centralizaciju BiH od Bošnjaka, za što se kao arugment navode i rezultati popisa, Izetbegović je odgovorio da centralizacije ne može biti ni više ni manje nego je to Dejtonskim sporazumom određeno, „i to vlasti u RS-u dobro znaju“.
– Ali da bi se opravdali vlastiti zahtjevi, da bi se nastavilo sa negiranjem prava Bošnjaka, negiranjem naziva njihovog jezika i sličnim, mora se nešto, makar i neutemeljeno, imputirati i bošnjačkoj strani. Rezultati popisa su proglašeni od zvanične državne agencije, podržani su od Evropske unije, i to se dovodi u pitanje. Moju apelaciju povodom Zakona o praznicima u RS-u je podržala Venecijanska komisija, najautoritativnije stručno tijelo Vijeća Evrope, pa se i to dovodi u pitanje. U RS-u se planiraju antidejtonski i protivustavni referendumi, čime se dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, a time i mir u ovoj zemlji – kazao je Izetbegović.
Na novinarsko pitanje o povezanost sa Turskom, te koliko Turska ima utjecaje na odnose u BiH, predsjedavajući bh. Predsjedništva je odgovorio da je Turska prijatelj Bosne i Hercegovine, ne samo Bošnjaka u njoj, „i to se vidi iz svakog postupka turske države i rukovodstva“.
– Turska podržava stabilnost BiH, naš evropski i reformski kurs, obnovu privrede. Njena finansijska i poslovna podrška, od kreditne linije, preko kvote mesa koje uvozi iz BiH, pa do investicija koje radi TIKA, nikada nije bila jednostrana. Ne vidim šta je pretjereno ili neprimjereno u tome da sa prijateljskom državom kao što je Turska jačamo odnose i saradnju od kojih svi u Bosni i Hercegovini imaju direktnu i konkretnu korist – naveo je Izetbegović.
Istaknuo je da „Turska samo podržava BiH, bez ikakvih kontrazahtjeva“.