Wigemark: Svi su željeli sastanak Dodika i Izetbegovića, a sada ih kritikuju

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini ambasador Lars-Gunnar Wigemark ocijenio je pozitivnim jučerašnji sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i prvog čovjeka Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srpske (RS) i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i istakao da bi to trebalo biti pozdravljeno kao dobar iskorak za cijelu BiH.

Wigemark je u razgovoru za Fenu podsjetio na stav EU koja smatra da mehanizam koordinacije predstavlja ne uslov, već nešto što je, zajedno sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i reformskom agendom, potrebno ostvariti kako bi se postiglo pozitivno mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u EU.

Također je napomenuo da je početkom ove godine bilo više prigovora na mehanizam koordinacije, pogotovo iz RS-a te da su vođeni razgovori u kojima su učestvovali predsjedavajući Zvizdić i njegovi zamjenici. Tada su, kaže Wigemark, bili blizu postizanja sporazuma.

– Prilikom posljednjeg takvog sastanka bilo je jasno da je jedino pitanje koje je ostalo neusaglašeno – pitanje načina odlučivanja – istakao je i dodao da se EU uključila u pokušaj iznalaženja rješenja jedino u trenutku kada su cijeli evropski pristup i aplikacija za članstvo u EU postali ugroženi.

U tom se kontekstu, kaže, i desio jučerašnji sastanak te su Izetbegović i Dodik izrazili spremnost da razgovaraju o ovim i svim drugim pitanjima, kao što je strategija u sektoru transporta, koja je jučer također razmatrana u smislu okončanja radova na koridoru V-c.

Onima koji jučer nisu bili direktno uključeni u ove razgovore, poručio je da je EU itekako svjesna da ovo nije pitanje koje uključuje samo Vijeće ministara ili dva eniteta, već i Federaciju BiH, deset kantona i Brčko Distrikt.

Šef Delegacije EU podvukao je da će pitanje mehanizma koordinacije, odnosno ono što je jučer usvojeno, biti predmet formalnih procedura te da će biti predstavljeno Vijeću ministara BiH, kao i da RS i druge razine također žele dati svoje mišljenje.

Napomenuo je da je, ako se uzme u obzir ono što je bilo usaglašeno prije jučerašnjeg sastanka, jasno da su 10 kantona i Brčko Distrikt predstavljeni u svim tijelima i razinama mehanizma koordinacije, počevši od radnog pa do najvišeg nivoa – kolegijuma za evropske integracije koji uključuje 10 predsjednika vlada kantona, gradonačelnika Brčko Distrikta, predsjednike vlada oba entiteta i predsjedavajućeg Vijeća ministara.

– Nijedna odluka u sistemu se ne može donijeti bez konsenzusa. Imamo odredbu koja predviđa glasanje u skladu sa nadležnostima i koju niko nije osporavao – naglasio je Wigemark dodajući da nikada i nije osporavan temeljni princip konsenzusa.

Također je podsjetio da je razliku između stavova RS-a i Vijeća ministara BiH činilo pitanje definicije konsenzusa, što je bilo svedeno na zabrinutost strane RS-a da će biti preglasani, a na strani BiH – da će RS blokirati proces.

– Međutim, našli smo način da prevaziđemo ovaj problem, gdje ćete sada imati učinkovite procedure, bit će građeno međusobno povjerenje i imat ćete transparentne procedure – kazao je Wigemark.

Ovo je, podvukao je, zajednički problem koji je morao biti riješen, izrazivši uvjerenje “da smo na dobrom putu njegovog rješenja” te da je jučer rečeno da je i u interesu EU da se ovo pitanje riješi, jer, ukoliko ne bude tako, bit će nemoguće napraviti iskorake na evropskom putu.

Kako je rekao, predstoje još neki proceduralni koraci koje treba poduzeti te da aranžman sa MMF-om treba odobriti njegov Odbor, za što je izrazio nadu da će se desiti krajem avgusta ili početkom septembra.

Komentirajući izjavu člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da je dogovorenim mehanizmom koordinacije umanjena uloga kantona, Wigemark je kazao da su kantoni u postojećem rješenju zastupljeni na apsolutno svakoj razini, krenuvši od 35 radnih grupa, pa sve do nivoa komisije koja koordinira u mehanizmu koordinacije.

Podvukao je da se radi se o mehanizmu koordinacije za cijelu BiH te da EU nije donosila nikakve odluke.

– To je bio predmet usaglašavanja onih koji su bili prisutni na jučerašnjem sastanku, što smo mi pozdravili, jer se radi o dobrom, funkcionalnom i realističnom rješenju – smatra Wigemark i napominje da je glasanje skladu sa ustavnim nadležnostima te da to važi apsolutno za svakoga, gdje se ne diskriminira nijedna razina vlasti.

Preporučio je strpljenje da se vidi kako će ovo funkcionirati u praksi, jer, kako je rekao, “ništa nije uklesano u kamenu” te da, ako se nakon nekoliko godina uvidi da su neke procedure suvišne, mogu biti ukinute.

Na pitanje zašto lideri političkih stranaka kao što su Dragan Čović, Mladen Bosić ili Fahrudin Radončić nisu bili pozvani na sastanak, kazao je da razlog leži u tome što je bilo jasno da glavni nesporazum i sporna pitanja njih nisu ni uključivali.

– Svi drugi su ohrabrivali Izetbegovića i Dodika da se sastanu i sada kada su to uradili čujete kritike zašto su se sastali i zašto drugi nisu bili pozvani. Da sam se ja pitao pozvao bih sve – pojasnio je Wigemark dodajući da niko ne osporava ulogu Čovića, kao čovjeka koji podržava evropski put BiH.

Podsjetio je da je Čović bio taj koji je ispred cijele BiH, a ne samo svog konstitutivnog naroda, predao aplikaciju za članstvo u EU te da je bio jedan od onih koji su bili najviše zabrinuti zbog izostanka napretka u prethodnim mjesecima.

– Znam da je naporno radio da se osigura neki iskorak BiH na njenom evropskom putu – istakao je Wigemark.

Napomenuo je da jučerašnji sastanak nije bio formalan sastanak na koji su pozvani svi koji imaju nešto o tome da kažu, jer inače, kaže, pozvao bi svih 10 kantonalnih premijera te da je slijedeći korak na Vijeću ministara BiH koje će razmatrati pitanje mehanizma koordinacije i donijeti formalnu odluku.

U intervjuu za Fenu šef Delegacije EU i specijalni predstavnik u BiH poručio je da EU ne pokušava da se ponaša kao da je dio struktura bh. vlasti te da on nije visoki predstavnik koji može propisivati zakone, već neko ko samo može pomoći razgovorom i kazati šta je potrebno za evropski put BiH. Zaključio je da, neovisno o tome kako će pitanje mehanizma koordinacije biti definirano, to pitanje o kojem odlučuje BiH.