Šta su ciljevi Erdogana na Zapadnom Balkanu?

Pokušaj državnog udara u Turskoj, u zemljama Zapadnog Balkana je ozbiljno shvaćen, s obzirom na politički i ekonomski uticaj koji u ovom regionu ima ova država koja se nalazi na raskršću svih globalnih kriza koje trenutno potresaju svijet. Od krize na Bliskom istoku do migrantske krize koja dikrektno utiče na Zapadni Balkan.

Analitičar iz Bosne i Hercegovine, nekadašnji novinar i diplomata Zlatko Dizdarević, za RSE je ocijenio da će turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan iz svega ovoga, makar kratkoročno, izaći jači nego što je bio i, samim tim, i mnogo ambiciozniji.

Dizdarević dodaje da je, prema njegovom mišljenju, i dosadašnja Erdoganova ambicija u vezi sa Balkanom bila “prilično opasna, s obzirom na to kako se čitala u raznim krugovima na Balkanu, uključujući prije svega Bosnu i Hercegovinu, ali i Albaniju i Kosovo”.

“On i njegova vanjska politika su, uostalom, izdefinisali tu osu i liniju Albanija – Kosovo – BiH – Sandžak kao svoju interesnu sferu, dugoročno. Bez obzira ko je ovo izveo i kako je ovo izveo, mislim da će od te njegove dodatne sile, Balkan zaboljeti glava”, ističe Dizdarević.

Kada je u pitanju Srbija, osnovni problem u odnosima je Kosovo, kaže za RSE Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku.

Turska je među prvim zemljama, početkom 2008. godine priznala Kosovo, a kada je prije nešto manje od tri godine Redžep Tajip Erdogan, tada u ulozi premijera, izjavio u Prizrenu 2013. godine da je Turska Kosovo i Kosovo Turska, izbio je diplomatski skandal.

Turska je do sada na Kosovu gradila autoputeve, obnavljala džamije, ulagala u obrazovanje, ali i pružala veliku i jasnu političku podršku kosovskim vlastima.

Turska je zemlja sa najvećim direktnim stranim investicijama na Kosovu. Na osnovu posljednjeg izvještaja Centralne banke Kosova, tokom 2014. godine, te investicije su prešle 290 miliona eura.

Mahir Jagdžilar, lider najveće turske partije na Kosovu, KDTP (Kosova Demokratik Türk Partisi), u razgovoru za RSE navodi da je turska prisutnost na Kosovu važna prije svega zbog dugogodišnjih istorijskih, kulturnih i porodičnih veza.

Zbog “posebne veze” između Kosova i Turske, ovakva prisutnost Turske na Kosovu treba da se shvati normalno, kaže on.

“S druge strane, kao i svaka država na svijetu po principu globalizacije, oni žele da se prošire, i da šire svoju ekonomsku moć i da otvore nove trgovinske veze. U tom smislu, Kosovo kao jedno značajno mjesto na Balkanu, bilo je povod interesovanja Republike Turske sa svim privrednim mogućnostima”, navodi Jagdžilar.

Odnose Turske i Srbije odnosno Balkana, najplastičnije je objasnio svojevremeno bivši premijer Turske Ahmet Davutoglu koji je rekao: “Balkan je za nas bio jedna ukusna čorba, sastavljena od različitih nacionalnosti i vjera”.

Alekasandra Joksimović podseća na ulogu Turske u pokušaju da se poboljšaju odnosi Srbije i bošnjačkog naroda u BiH:

“U okviru te trilaterale je razgovarano o Rezoluciji o Srebrenici koja je svojevremeno usvojena u Parlamentu Republike Srbije”, navela je Joksimović.

Zbog interesa na Balkanu Turska je optuživana za neoosmanizam. Ali, to je prejaka kvalifikacija, komentariše Aleksandra Joksimović i podsjeća da je Turska pokušala da posreduje u pomirenju podeljene islamske zajednice u Srbiji, jer je njen interes da ona govori jednim jezikom. Taj pokušaj nije uspio.

Ni nivo ekonomske pomoći Sandžaku, dijelu Srbije gde živi najveći broj muslimana, nije značajan, smatra Aleksandra Joksimović.

Ipak, ambasador Turske u Beogradu Mehmet Kemal Bozaj izjavio je nedavno da su odnosi između Turske i Srbije dobri, naročito na polju ekonomije.

“Imamo veliku investiciju u Nišu, otvorit ćemo fabriku u kojoj će raditi 2000 ljudi. Postoji još jedna investicija – fabrika u Vladičinom Hanu za 500 radnika”, rekao je on.

I u Hrvatskoj posluje dvadesetak turskih firmi, banaka i investicijskih fondova, a najviše je turskih investicija u turističkom sektoru na Jadranu.

Također, Hrvatska daje potporu Turskoj u njenim pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, zajedno su u NATO-u, a surađivale su i u migrantskoj krizi.

Međutim, posebo su surađivale, komentira stručnjak za međunarodnu sigurnost i geopolitiku Vlatko Cvrtila, u pogledu Bosne i Hercegovine.

“Od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Republike Turske razvijali su se otvoreni odnosi koji su prije svega bili vezani uz regiju, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Republika Turska je u mnogo čemu pripomogla razrješenju situacije u Bosni i Hercegovini”, navodi Cvrtila.

On dodaje kako su se ti odnosi i komunikacija nastavili i nakon toga.

“Ta se komunikacija kasnije prije svega realizirala u investicijama turskih poduzetnika u turističko-hotelijerski sektor u Hrvatskoj. Bili su dogovori i za još veće turske investicije, ali se na žalost nisu realizirali. Ta ekonomska suradnja ima dobre osnove da se i dalje može razvijati”, ocjenjuje Cvrtila.

Nedavni posjet predsjednika Erdogana Hrvatskoj, podsjeća Cvrtila, bio je u kontekstu obilježavanja stote obljetnice priznavanja islama kao vjerske zajednice u Hrvatskoj, što je bio velik događaj za Republiku Hrvatsku.

“Njegov posjet je pokazao u kojoj mjeri će on kao predsjednik nastojati da se turske veze sa Hrvatskom prodube, prije svega one ekonomske, jer sve što je on rekao tijekom posjete, ali i kasnije kroz djelovanje njihove ambasade i centra koji je osnovan u Zagrebu ide u prilog tome da dvije države žele i nastoje produbljivati te odnose. Tu postoji veliki potencijal – kroz investiranje turskih kompanija u Hrvatsku i izvoz hrvatskih proizvoda na tursko tržište”, zaključuje Cvrtila.