Hašimbegović: Kvalitetom i kvantitetom Narodno pozorište pružilo maksimum

Ova umjetnička sezona u Narodnom pozorištu Sarajevo realizovana je na najvišem mogućem nivou koji je ekvivalentan našim uslovima rada. Na početku sezone smo rekli da samo bogat repertoar može da vrati publiku u pozorišta i da na takav način možemo povećati prihode. Te smo naše ciljeve i realizovali, te u umjetničkom kvalitetu i kvantitetu pružili maksimum. Dali smo priliku našoj dragoj publici da vidi jednu potpuno drugu estetiku i neke druge forme u dramskom, opernom i baletnom repertoaru – ocijenila je u razgovoru za Fenu v.d. direktorice Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) Marijela Margeta Hašimbegović.

Rezimirala je netom završenu umjetničku sezonu u ovoj teatarskoj kući, govoreći o kriterijima kojima su se u poslu vodili, premijerama, gostovanjima, planiranim projektima te novoj sezoni.

Čak 11 premijernih izvedbi zabilježilo je NPS u ovoj sezoni, od čega su devet vlastita produkcija, a dvije koprodukcija s Festivalom MESS i Muzičkim institutom MTM. Navodeći za činjenicu da NPS dugo nije imalo premijernih izvođenja, posebno u sektoru baleta i opere, Hašimbegović ocjenjuje da to govori koliki je kvantitativni iskorak napravljen.

– To je broj koji zaista govori da smo, u odnosu na prošlu i niz prethodnih godina, povećali našu produkciju moglo bi se reći za gotovo sto posto. Za jednu nacionalnu kuću to definitivno predstavlja veliko blago. Za svaku od predstava bih rekla da je posebna, ali bih izdvojila dramski komad “Prosjačka opera” koji je na jedinstven način pokazao da smo mi umjetnici spremni da idemo korak naprijed, želeći da se čuje naš i glas onoga što društvo u cjelini tišti – kazala je.

Smatra da je i Opera svojim premijernim izvođenjima pokazala maksimum, navodeći za primjer predstave “Don Giovanni” i “Don Kihot”. Mišljenja je da i ostali naslovi zaslužuju veliku pažnju, jer su to drugačije forme i estetike, kao i rediteljski rukopisi. Svu tu različitost smatra bogatstvom, kojom su se približili različitoj populaciji publike.

– Bilo mi je jako važno da umjetnici dobiju svoj prostor i da mogu sebe izraziti i realizirati. Umjetnici moraju da rade u kontinuitetu, jer ako ne rade i ne stvaraju, to što nose u sebi može na neki način da izumre. Mislim da umjetnost u cjelini, posebno pozorišna, dobija novu dimenziju, jer mi moramo biti na fonu onoga što tišti današnjeg čovjeka. To je uloga pozorišta bila kroz svoj vijek postojanja, a mi smo tu da osiguramo da taj kontinuitet nikada ne smije prestati jer sve što radimo, radimo za generacije koje dolaze iza nas – istaknula je.

Ocjenjuje da je tim NPS u ovoj umjetničkoj sezoni pokazao da je za sve potreban veliki rad, te čista i istinska ljubav prema poslu koji se obavlja, a onda rezultati neće izostati. Recept za uspjeh su, smatra, i uštede, ulaganja u stručnost, pamet i kreativnost, pomoć sponzora te oslanjanje na domaće snage.

Umjetnički kadar uposlen u ovoj kući maksimalno je angažiran za predstave, dok su sa strane angažirane jedino osobe koje nisu dio stalnog tima NPS-a, a nužne su u autorskom timu, kao što su reditelji i koreografi.

Oblast scenografije i kostimografije bila je poligon domaštavanja, jer je u znatnoj mjeri korišten postojeći fundus i stare scenografije čiji su dijelovi implementirani u nove oblike.

Kada je riječ o domaćem dramskom tekstu, na repertoaru NPS on u ovoj godini nije bio u znatnoj mjeri zastupljen zbog uklapanja u budžet koji je tada bio na raspolaganju, nakon što je Hašimbegović kao v.d. došla na čelo ove kuće. No, naglašava da će to biti nadoknađeno otvaranjem nove umjetničke sezone s tri praizvedbe u svim segmentima – Drame, Opere i Baleta.

Tako će autorskim djelom reditelja Harisa Pašovića “Otkrivanje žene” biti otvorena sezona u Drami, uslijedit će praizvedba baleta “Omer i Merima”, što je također domaći tekst gdje je libreto radio Gradimir Gojer koji je prilagodio formu muzici Džele Jusića. Repertoar Opere otvorit će praizvedba predstave “Zmaj od Bosne” na koju je cijeli tim NPS jako ponosan. Radio ju je isti autorski tim kao i za “Hasanaginicu”, kompozitor Asim Horozić i libretista Nijaz Alispahić. Visoko pokroviteljstvo za ovu operu dao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, čime je taj projekt označen od državnog značaja.

– To govori da je Narodno pozorište na najvišoj ljestvici, jer imati tri praizvedbe i tri domaća ostvarenja u sva tri segmenta je nešto čime se svaka nacionalna kuća koncipirana na ovaj način može ponositi – dodala je.

Ansambl Narodnog pozorišta u ovoj sezoni ubilježio je i 14 gostovanja u BiH i zemljama regije, gdje je ovjekovčen i nekolicinom nagrada. Tako je na Gavelinim večerima prošle godine glumac Ermin Sijamija dobio nagradu za najbolju mušku ulogu u predstavi “Divlje meso” reditelja Dine Mustafića, u Brčkom su također za “Divlje meso” nagrade dobili Zijah Sokolović i Mirsad Tuka, a Adi Hrustemović nagradu kao najbolji mladi glumac. U Mostaru je Malu lisku dobio Aleksandar Seksan, a Veliku lisku Senad Bašić, dok je predstava “Buba u uhu” dobila nagradu publike.

Također, “najsvježije” nagrade su s Međunarodnog festivala “Gola mjesečina” u Skoplju, gdje je za Hašimbegović posebno važna nagrada posthumno dodijeljena Sulejmanu Kupusoviću za režiju predstave “Balkanski špijun u Sarajevu”.

– Smatram to predivnim, jer je to ujedno bila i njegova zadnja predstava koju je režirao u Narodnom pozorištu Sarajevo te time ima simboliku. Bila sam prisutna na izvođenju predstave i vidjela sam koliko je publika evidentno uživala i na divan način primila naše izvođenje, a i žiri je bio impresioniran cjelokupnom izvedbom. Nagradu je dobila i Ejla Bavčić kao najbolja ženska glumica za tom festivalu – naglasila je.

Gostovanja za pozorišni ansambl Hašimbegović smatra jako važnim, posebno kada je riječ o međunarodnim okvirima, jer se glumci pojavljuju pred nekom drugom publikom, dobijaju novi prostor kontakta, a predstava kao da dobija novu dimenziju, živeći potpuno novi život.

– Uvijek volim reći da smo tada mali ambasadori kulture jer tu predstavljamo svoju zemlju i divno je kada se to prepozna kao kvalitet – smatra.

Iznimno važan projekt za ovu teatarsku kuću bit će revitalizacija i obnova njenog dotrajalog trga, koji bi trebao biti realiziran najkasnije do kraja godine. Projekt vodi Općina Centar, a obuhvatit će izmjenu ploča, implementaciju hortikulturalnih i parkovskih rješenja te osvjetljenje.

– Svi smo bili saglasni da je taj trg jako važan za naš objekat koji je zaštićen kao kulturno naslijeđe, a i u samom je centru grada. Vjerujem da će to biti jako lijepo i primjereno urađeno. Iako su želje bile da sve bude završeno do početka Sarajevo Film Festivala, nisam sigurna da li će se u tome uspjeti jer je potrebno završiti određene procedure – ustvrdila je.

Marijela Margeta Hašimbegović kaže da je u objektu Narodnog pozorišta potrebno uraditi brojne izmjene i obnove, prvenstveno zastarjele kompletne infrastrukture, grijanja i instalacija, kao i rekonstrukciju publičkog toaleta, no sve to su veliki troškovi. U pregovorima su s kompanijom “Prevent”, koja je već radila obnovu stolica u dvorani, da se zamijene sve zasvjese u zgradi pozorišta, kao i svečana zasvjesa velikih dimenzija na sceni.

Kao lijepu priču Hašimbegović najavljuje izglede za dobijanjem nove radionice NPS na Skenderiji, u okviru koje bi se napravio dio male scene sa smještajnim kapacitetima 200 do 250 sjedišta. Inicijativu za taj projekt dalo je Ministarstvo kulture i sporta KS-a, zajedno sa Zavodom za planiranje KS-a. Već od septembra će se krenuti u realizaciju administrativnog dijela posla, a u naredne dvije do tri godine očekuje se i njegova završnica.

– Reditelji su često, nadahnuti prostorom pozorišne radionice dolazili tu da rade. Sada bismo željeli napraviti prostor koji će biti adekvatan i za probe i izvođenje predstava, a i ovom gradu treba više takvih prostora poput pozorišta – zaključila je ona.