Zemlje Zapadnog Balkana potvrdile da je njihova budućnost u Evropskoj uniji

U situaciji obilježenoj ishodom referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlje Zapadnog Balkana potvrdile su da je njihova budućnost u Evropskoj uniji, navedeno je u Deklaraciji usvojenoj na Samitu premijera Zapadnog Balkana održanom u Parizu, javlja Anadolu Agency (AA).

Vladavina prava, naglašava se, je više nego ikada od ključne važnosti za proces proširenja, što podrazumijeva provedbu pravosudnih reformi, rješavanje problema organizovanog kriminala i korupcije, kao i osiguranje punog poštivanja osnovnih prava.

Istaknuto je da je regionalna saradnja ključni uslov za evropsku perspektivu zemalja iz regiona u kojoj se još uvijek osjećaju posljedice tragičnih sukoba od prije nepunih 25 godina. No, konstatovano je, od tada su zemlje Zapadnog Balkana postigle veliki napredak.

Potpisivanjem sporazuma o uspostavljanju Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) napravljen je ogroman iskorak u liječenju rana iz prošlosti. Koristeći pedesetogodišnje iskustvo Francusko-njemačkog ureda za saradnju mladih, ovaj novi ured će raditi s ciljem jačanja pomirenja među narodima kao i promovisanja programa sjećanja, različitosti, intelektualne razmjene, regionalne mobilnosti, učešća građana i promocije demokratskih vrijednosti. Svi učesnici su izrazili uvjerenje da će ovaj ured dati ogroman doprinos pomirenju i evropskoj budućnosti regiona jačanjem razmjene i mobilnosti mladih u svrhu učenja.

Održiv ekonomski razvoj čini temelj prosperitetne budućnosti regiona. Kako bi postigao ovaj cilj, samit u Parizu koncentrisao se na unapređenje povezanosti i prilika za uzajamno korisnu trgovinu u regionu.

“U pogledu povezanosti, Pariški samit bio je prilika da se ocijeni provedba projekata započetih u augustu 2015. godine, te da se apeluje na dalji napredak na tom polju. Trebalo bi brzo provesti dogovorene investicione projekte. U tom smislu, sve strane su pozdravile činjenicu da bi neki projekti koji su dogovoreni u okviru prošlogodišnjeg investicionog paketa mogli biti spremni za ceremoniju postavljanja kamena temeljca već u toku 2016. Zemlje učesnice su se složile oko tri nova željeznička projekta, koje će EU kofinansirati sa skoro 100 miliona američkih dolara, pored sredstava koje će obezbijediti međunarodne finansijske institucije i zemlje Zapadnog Balkana iz nacionalnih budžeta. Strane su pozdravile predstavljanje inicijative za veće investiranje u energetsku efikasnost u stambenim zgradama i održivi razvoj uz pomoć dodatnih sredstava EU u iznosu od 50 miliona eura. Radi se o programu koji istražuje najbolje načine za razvoj regionalnog hidropotencijala. Pored toga, EU je naručila okvirni plan regionalnih hidroenergetskih izvora za Zapadni Balkan koji će definisati način razvoja hidropotencijala u regionu pravljenjem ravnoteže između proizvodnje energije i ekoloških pitanja. “, navedeno je u tekstu Deklaracije.

Po pitanju transporta, strane su generalno podržale cilj uspostavljanja Ugovora o transportnoj zajednici i pozdravile dalji rad na izradi zajedničkog teksta. Po pitanju trgovine, učesnici su sa zadovoljstvom potvrdili produbljivanje ekonomske integracije između WB6 i priznali su pozitivnu ulogu koju je odigrala EU putem pružanja stručne pomoći, opreme i političke podrške u tom smislu.

Poboljšanje perspektiva za mlađe generacije je od najvažnijeg značaja kako bi se osigurala stabilnost, održivi razvoj i napredak u regionu.

“Evropa se trenutno suočava s neviđenim migracijskim izazovom, a zemlje Zapadnog Balkana uložile su izuzetne napore kako bi primile izbjeglice, kako ističu svi učesnici samita u Parizu. Također, Evropska unija i njezine države članice poduzele su značajne mjere kako bi odgovorile na ovu krizu i njezine posljedice, ponajprije osiguravanjem pomoći u robi i finansijske podrške upravama i zemljama domaćinima, a potom i uspostavljanjem snažnije saradnje u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je kontrola vanjskih granica od ključnog značaja. U tom smislu ponovo ističemo podršku koju smo dali inicijativi Evropske investicijske banke (EIB) na zapadnom Balkanu za poticanje ulaganja. Ta inicijativa je u potpunosti usklađena s novim pristupom migracijama, koji je Evropsko vijeće usvojilo 28-29. juna”, naglašeno je u tekstu Deklaracije.

Učesnici su izrazili zabrinutost zbog terorizma i radikalizacije, naročito među mladima. Podsjetili su, također, na značaj veće saradnje između država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, naročito u pogledu borbe protiv trgovine oružjem, finansiranja terorizma, radikalizacije, odnosno u pogledu sprečavanja radikalizacije i osiguravanja snažnije kontrole granica. Učesnici su potvrdili svoju podršku inicijativi za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu i zaključcima Salzburškog foruma. Države sudionice pozivaju na snažnije pravosudne i operativne mjere u borbi protiv trgovine oružjem, posebno kroz sistematsko korištenje postojećih baza podataka i sistema za razmjenu informacija.

Naime, šefovi država i vlada, ministri vanjskih poslova i ministri privrede Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Srbije, kao i Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, te predstavnici Evropske Unije i međunarodnih finansijskih institucije, ponovo su se okupili u Parizu 4. jula 2016. godine, nakon sastanaka na vrhu održanih u Berlinu (28. augusta 2014.) i Beču (27. augusta 2015.).

Prethodni sastanci na vrhu doveli su do napretka u oblastima kao što su saradnja i povezanost mladih, te transporta i energije. Učesnici su također konstatovali da je dinamika uspostavljena ovim sastancima, kao i različitim sastancima održanim u okviru procesa Brdo-Brijuni, značajno unaprijedila saradnju i dobrosusjedske odnose u regionu. Važan element ovog procesa je jasna usmjerenost na ograničen broj konkretnih pitanja vezanih za jaču povezanost u oblasti transporta, energije i kontakata među građanima zemalja u regionu.

Cilj samita u Parizu je da osigura bolju koherentnost sa različitim regionalnim inicijativama unapređenjem regionalne saradnje u svjetlu evropske perspektive regiona, naročito procesa Brdo-Brijuni.

Evropski kontinent suočava se sa nezapamćenim sigurnosnim izazovima, kao što su masovni teroristički napadi. Zemlje Zapadnog Balkana pozvane su na jačanje regionalne saradnje koja je i dalje ključni element za stabilnost regiona i cijele Evrope.

Države učesnice pozdravile su spremnost Italije da bude domaćin sljedećeg samita o zapadnom Balkanu 2017. godine.