BiH mora više ulagati u obrazovanje i mlade

Ono što sigurno mladi u BiH žele, bili oni zaposleni ili ne, jeste istovremeno i kvalitetno obrazovanje, ali obrazovanje nije sredstvo samo po sebi, jer je potrebno mladim ljudima omogućiti da dobiju pristojna radna mjesta i poslove, kazao je kazao je šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars Gunar Wigemark na početku dvodnevnog Petog ministarskog sastanka Platforme zapadnog Balkana za obrazovanje i obuke koji će biti fokusiran na razmatranje napretka u reformi obuke nastavnika i relevantnost visokog obrazovanja, a prvi put na dnevnom redu našla se i tema obrazovanja migranata, javlja Anadolu Agency (AA).

Poručio je da BiH mora što je više moguće ulagati u obrazovanje i u buduće generacije jer su oni budućnost. Istakao je da je u BiH potrebno riješiti probleme kao što su dvije škole pod jednim krovom ili jezik na kojem se podučavaju djeca u školama, pitanja koja, kako je kazao, potpadaju pod osnovna ljudska prava.

“Ono što je još važnije je da imamo kvalitetno obrazovanje koje je podjednako dostupno za sve bez obzira na njihovu nacionalnost ili na to odakle dolaze.Vidimo da u EU one zemlje koje su bile u stanju da se izbore sa visokom stopom nezaposlenosti su upravo one zemlje koje imaju dobro i kvalitetno obrazovanje”, kazao je Wigemark.

Naglasio je da je pored obrazovanja potreba i privreda koja će omogućiti zapošljavanje nakon obrazovanja i da je direktna veza između ove dvije grane nesporna. U tom smislu je izrazio nadu da će i obrazovanje u budućnosti biti u fokusu reformskih aktivnosti.

Dvodnevnu regionalnu konferenciju ministara obrazovanja organizuju Generalna direkcija Evropske komisije za obrazovanje i kulturu i Generalna direkcija za susjedstvo i pregovore o proširenju.

Platforma je pokrenuta 2012. godine s primarnim ciljem pružanja regionalne politike dijaloga i saradnje o pitanjima obrazovanja i obuke. Ove godine će biti predstavljeni rezultati posljednje studije Platforme “Od univerziteta do zapošljavanja”.

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je danas prilika razmijeniti iskustva sa zemljama regije i vidjeti njihove intencije te šta BiH može učiniti u tom pravcu.

“Budući da je danas u ekpanziji tehnološki razvoj, potreba za većim radnom snagom kada je u pitanju tržište rada potrebno je da obrazovanje uskladimo tako da kadrovi koji izlaze iz fakulteta budu oni koji su potrebni tržištu rada. Nažalost mi u BiH nemamo tako razvijenu tu politiku, još uvijek imamo upisnu politiku gdje veliki broj kadrova završava fakultete koji nisu i toliko potrebni tržištu rada”, kazao je Osmanović i naglasio kako je potrebno doći do usaglašene obrazovne politike da visokoobrazovne institucije budu usmjerene u pravcu profilirana kadrova koji su potrebni tržištu rada.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Srđan Verbić podsjetio je da su teme prošlih ministarskih sastanaka bile praktično iste kao što je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, obrazovanje nastavnika, visoko obrazovanja, reforme u visokom obrazovanju i da se ove godine na dnevnom redu našla i tema obrazovanja migranata.

“Mi se sada suočavamo s tim da desetine hiljada ljudi koji su migranti koji se kraće ili duže zadržavaju na našem prostoru moraju da dobiju obrazovanje. To je njihovo pravo i mi moramo da uradimo nešto tako da koordiniramo svoje akcije. Tako da to obrazovanje dobije puni smisao, da se ne razlikuje previše od zemlje do zemlje”, kazao je Verbić.

Istakao je da je ono što se u obrazovanju ne govori o inovacijama na onaj način na koji se o inovacijama priča o tehnološkom razvoju ili u nauci.

“Mislim da su se sada stvorili uslovi i za regionalne fondove i projekte gde se insistira na inovativnom pristupu u obrazovanju i da tu treba napraviti neke nove korake i da to bude tema za buduće naše susrete”, kazao je Verbić.