Prijedorski logoraši godinama traže obilježavanje mjesta stradanja

Namjera Vlade bh. entiteta Republika Srpska (RS) da se ove godine proda većinski paket akcija Rudnika željezne rude /RŽR/ Ljubija, bila je povod Udruženju logoraša „Prijedor 92“ da četiri godine od prvog upućivanja svojih zahtjeva u vezi s ovim preduzećem, iste ponovo uputi i vlastima i potencijalnim kupcima, kako bi se o njima izjasnili.

Udruženje u prvom od svojih zahtjeva traži da se dodatno istraži prostor RŽR-a Ljubija, na kojem su do sada pronađene četiri masovne grobnice iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci ubijenih, zbog čega postoji sumnja da ih još ima.

„Znamo da se veliki broj nesrba tokom ‘čišćenja’ terena skrivao u šumama oko rudnika i u samom rudniku, a prema izjavama mnogih svjedoka, koji su preživjeli strijeljanje u Miskoj glavi, Jakarinoj kosi i na drugim lokalitetima, opravdano sumnjamo da na lokalitetu sadašnjeg Rudnika nalazi najmanje još jedna, ako ne i više masovnih grobnica“, rekao je za Anadolu Agency (AA) predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 92“ Mirsad Duratović.

On je kazao da su ovaj i druga dva zahtjeva uputili vladi RS i potencijalnim kupcima RŽR-a, kompanijama „Mittal“ i Israeli Investment Group 2012. godine, kada se počelo pričati o njegovoj prodaji i napomenuo da im niko od njih nije dostavio svoje mišljenje, te su i ove godine, kada je sve izvjesnija njegova prodaja, odlučili da ponove svoje zahtjeve.

Omogućiti obilježavanje mjesta na kojima su bile masovne grobnice na prostoru rudnika

U svom drugom zahtjevu traže da se njihovom Udruženju i porodicma stradalih omogući da obilježe mjesta na kojima su se nalazile masovne grobnice na području RŽR-a Ljubija.

„Tražili smo ovo od njih da se ne bi desili novi slučajevi Omarske, gdje nemamo pravo da obilježimo na prostoru rudnika mjesto gdje su se događala ubijanja silovanja, mučenja. Saopšteno nam je iz kompanije „Mittal“ da nisu znali da je tu bio logor i da bi, da su znali,vodili drugačije pregovore sa Vladom RS oko njegove prodaje, te da bi se pronašao neki modalitet obilježavanja. Danas nam je omogućeno da možemo ući u prostor bivšeg logora samo 6. avgusta, na godišnju komemoraciju i ništa ne ukazuje da je tu bio logor, niti je ikada prostor rudnika Omarska istražen radi mogućih grobnica, iako je veliki broj logoraša ubijen u logoru“, kazao je Duratović.

Podsjetio je da prema Zakonu o nestalim osobama Bosne i Hercegovine porodice ubijenih imaju pravo obilježiti sve lokacije pojedinačnih, grupnih i masovnih grobnica, te da ih niko ne može spriječiti da obilježe njihove lokacije na prostoru rudnika Tomašica i Ljubija.

„Mislim da je bolje danas, nego sutra rješavati problem, međutim za naše zahtjeve do sada nije bilo razumjevanja. Vjerovatno sa kupcem RŽR Ljubija nađemo neki dogovor, ali oni koji ga kupuju moraju znati da kupuju i prostor na kojem su se nalazile četiri masovne grobnice, a vjerovatno će biti još ekshumacija“, istakao je on.

Vratiti radno sposobne radnike na njihova nekadašnja radna mjesta

U trećem zahtjevu Udruženje traži da se određeni broj radno sposobnih nekadašnjih radnika RŽR Ljubija, protuzakonito otpuštenih s posla na početku rata,vrati na posao.

„Nažalost, jako veliki broj njegovih radnika nije preživio 1992. godinu, a neki su ubijeni i ekshumirani na prostoru gdje su obavljali svoje radne zadatke. Naravno ovi koji su preživjeli nisu vraćeni na posao i nisu dobili nikakvo obeštećenje.
Bilo bi u najmanju ruku korektno i ljudski da se dio tih ljudi, koji su radno sposobni vrate na posao ili članovi njihovih porodica zaposle“, naglasio je Duratović, koji je uvjeren da će sigurno biti onih koji će se vratiti na svoja radna mjesta, jer se na svoja radna mjesta vratio i određen broj njihovih kolega u Rudniku ‘Omarska'”

On je kazao da su svoje zahtjeve uputili i poslanicima u Narodnoj skupštini RS da se i oni koji će na predstojećoj sjednici raspravljati o odluci Vlade RS da se proda RŽR Ljubija, kako bi se i oni upoznali sa njima i zauzeli stavove po istim.

Duratović je naveo da se njihovi zahtijevi odnose samo na RŽR Ljubija.

Na prijedorskom području do sada je pronađeno 466 grobnica od kojih je 96 masovnih, a među njima je najveća ona u Tomašici iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 465 ubijenih lica nesrpske nacionalnosti.

Prema zvaničnim podacima u toku rata u prijedoru ubijeno je 3.176 ljudi, različitog pola i različite životne dobi, od čega se još traga za posmrtnim ostacima 600 stradalih.