“Antibosanska matrica pokušava poricati Bosnu i njen narod”

Na šestom naučnom skupu “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci” koji je održan krajem maja u Sarajevu akcenat je bio na uočavanju ili identifikaciji antibosanske matrice koja povijesno djeluje na tlu BiH i stvara razorne interpretacije Bosne i bosanstva, kazao je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” prof. dr. Senadin Lavićna na prezentaciji zaključaka naučnog skupa.

Lavić je kazao da je na skupu učestvovalo 29 izlagača iz zemlje i svijeta gdje su se jasno elaborirale najznačajnije teme koje se tiču savremenog ili aktuelnog bh. trenutka u oblasti kulture, politike, sociologije i dugih.

“Jedna od generalnih teza do kojih smo mi došli u posljednjih šest godina jeste da je u BiH na djelu tokom cijelog 20. stoljeća jasan antibosanski model ili antibosanska matrica čija je glavna odlika antibosanstvo. Ta antibosanska matrica u oblasti kulture, politike, religijskih narativa, sociologije, književnih radova i mnogih drugih polja ljudskog ispoljavanja i kreativnog djelovanja na svaki mogući način pokušava poricati Bosnu i njen narod”, pojasnio je Lavić.

Istakao je da je njegova glavna intencija da se ne čuje riječ Bosna i da se uopće bosanstvo više ne percipira u razgovorima, druženjima, književnim djelima već da se “svedemo na etničko-religijske grupacije”.

Mišljenja je da je taj antibosanski model producirao i dalje producira velike i brojne nesporazume i nelagodnosti u ovom društvu. Lavić je pružio i nekoliko primjera u kojima se ogleda to antibosanstvo.

“Ono se ogleda u planskom i kontinuiranom poricanju Bosne u djelima politike, znanosti, književnog stvaralaštva, svakodnevnog iskustva, religijskih narativa. Potom se ogleda i u osporavanju bosanske nacije i postojanja bosanskog naroda, poricanju i nepriznavanju Bošnjaka kao autohtonog i starog evropskog naroda u hegemonijskim i ideologiziranim naracijama velikodržavlja. Ogleda se u negiranju bosanskog jezika i svih bitnih oznaka koje se vezuju za Bosnu kao i negiranje genocida iz 1992., 1995. godine”, naglasio je Lavić.

Ovo su, kako je kazao, samo neki primjeri na kojima se može pratiti djelovanje antibosanske matrice.

Profesorica Lada Sadiković govorila je o temi “Političko odlučivanje u procesu integracije BiH u EU” o kojoj je izlagala i na naučnom skupu. Podsjetila je na jučerašnju presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je presudio u korist Ilijaza Pilava u predmetu protiv BiH.

“Ovo nije ništa novo za one koji prate materiju. Još 2005. godine potvrdilo se da naš Ustav sadržava kombinaciju etničko-teritorijalnih diskriminatornih odredbi. Sud je donio odluku nakon pet godina i naložio je BiH po treći put da uskladi svoj Ustav sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i da samim tim bude u mogućnosti da samostalno ispunjava svoje međunarodne obaveze”, pojasnila je Sadiković.

Mišljenja je da će cijeli proces biti veoma težak za BiH.

Na konferenciji je govorio i Adil Kulenović koji je tom prilikom kazao da je danas dominantna pozicija medija u BiH određena ekonomskim i političkim tržištem, a sve zbog siromaštva i sve većeg klijentalizma.

“Nesređeno materijalno stanje i kontraverzna pozicija TV servisa, nedostatak BiH integrisane publike i pritisak na dalju etničku fragmentaciju doveo je do gubitka njihove proklamovane uloge ključnog faktora socijalne kohezije i demokratske integracije”, dodao je Kulenović.