Brammertz: Srbija skrenula s puta pune saradnje
Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz rekao je da kancelarija Tribunala žali što je “Srbija skrenula sa puta pune saradnje”.
Brammertz je danas obavijestio Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda o tome da Srbija nije uspjela za godinu i po da postupi po nalozima za hapšenje troje funkcionera Srpske Radikalne stranke – Vjerice Radete, Petra Jojića i Jove Ostojića, koje je Tribunal optužilo za nepoštivanje suda.
On je istakao da u konačnoj fazi rada Tribunala, saradnja država ostaje ključna u cilju okončanja mandata suda.
Nacionalistički slogani prošlosti
Brammertz je ocijenio da jenjava pozitivan trend u regionalnoj saradnji po pitanju ratnih zločina.
“Previše političara i javnih ličnosti demantiraju već uspostavljene istine, raspirujući etničke tenzije i ponavljajući nacionalističke slogane prošlosti”, istakao je on.
Smatra da je primjetna pozitivna tendencija kada je riječ o nacionalnim sudovima za ratne zločine i regionalnoj saradnji, ali da se politička situacija u regionu kreće u suprotnom smjeru.
Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius izrazio je razočaranje nedavnim odlukama Suda u Beogradu da ne izruči troje radikala i naglasio da Srbija ima obavezu da u potpunosti sarađuje sa Tribunalom.
“To je ozbiljan korak unazad po pitanju saradnje sa Tribunalom i neprihvatljivo nepoštovanje prvenstva zakona Tribunala nad domaćim zakonima Srbije”, rekao je on na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
On je naveo da su pred Tribunalom u toku još dva prvostepena i dva žalbena postupka, a da neriješeno pitanje ostaje postupak za nepoštovanje suda s obzirom da nalozi za hapšenje troje optuženih iz Srbije nisu izvršeni više od 16 mjeseci.
“Republika Srbija je dužna da u potpunosti sarađuje s Međunarodnim sudom u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti i Statutom Međunarodnog suda, kojima je utvrđen primat nad nacionalnim zakonom Srbije. To znači da Srbija ima obavezu da preduzme sve neophodne mjere kako bi sprovela i odredbe rezolucija Vijeća sigurnosti i odredbe Statuta, uključujući i obavezu da postupa u skladu sa zahtjevima za pomoć i nalozima koje je izdalo Pretresno vijeće”, kazao je Agius.
On je ocijenio da ometanje provođenja pravde potkopava “integritet cijelog njihovog sistema”, ali je izrazio nadu da se može pronaći rješenje kojim će se osigurati postupanje u skladu s obavezama.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je, kako je rekao, odlučan da zajedno sa Vijećem sigurnosti UN-a osigura efikasno i uredno okončanje rada do kraja 2017. godine.
“Moramo i nastavit ćemo da se borimo protiv kulture nekažnjivosti i za pozivanje na odgovornost i provođenje pravde”, zaključio je Agius.
Haško tužilaštvo je optužilo Radetu, Jojića i Ostojića da su vršili pritisak na dvojicu svjedoka Tužilaštva da svjedoče u korist vođe SRS-a Vojislava Šešelja, nudeći im protivusluge.
Šešelj je u martu prvostepenom presudom Tribunala u Hagu oslobođen svih optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
Tužilaštvo Haškog tribunala je najavilo žalbu na tu presudu kojom će tražiti od Žalbenog veća da preinači presudu i Šešelja proglasi krivim, ili da presudu ukine u cijelosti i naloži ponavljanje suđenja.
