Večeras će akšamski ezani ozvaničiti početak ramazana

Večeras će na Balkanu, Bosni i Hercegovini, akšamski ezani ozvaničiti početak ramazana. Nakon jacije-namaza večeras će biti klanjan i prvi teravih-namaz, a sutra, je i prvi dan posta.

Ove 1437. Hidžretske godine, po islamskom kalendaru, ramazan ima 29 dana. Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti od zore do zalaska sunca. Muslimani postom, dobrovoljnim namazima, dobročinstvom, iftarima, nastoje da steknu Allahovo zadovoljstvo. Ovaj mjesec je treći temelj islama.

– Ramazan je poseban mjesec. On je odlikovan nad drugim mjesecima s dvije velike neponovljive blagodati a to su: u njemu je počela objava Kur'ana i u njemu je obavezni post. U suri El-Kadr se kaže: „Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr“ a noć Kadr je u mjesecu ramazanu – kazao je u intervjuu za Fenu imam Egipatske džamije u Starom Ilijašu mr. Ahmed ef. Purdić.

Druga njegova odlika je obaveznost posta u njemu. Post ramazana je jedno od najboljih dobrih djela i nema djela koje može biti ravno postu. Naravno, može se uz post učiniti još drugih dobrih djela, ali post ništa ne može zamijeniti.

– Post je naime tajna između čovjeka i njegova Stvoritelja, pa onaj ko se čitav dan susteže od konzumiranja hrane, pića i drugih užitaka koje kvare post, on je to činio doista, radi Boga, s obzirom na to da je tokom dana mogao pronaći trenutak i nešto od toga konzumirati, a da ga ljudi ne vide. Zato možemo reći da onaj ko isposti čitav dan on je to doista radio radi Allaha, a ne radi nekog drugog – rekao je Purdić.

Muhammed a.s. prenosi da je Allah rekao: „Za svako dobro piše se deset takvih pa sve do sedam stotina puta više, izuzev posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem.“

– Nagrada za post je posebna i neograničena, a to je zbog toga što je suština posta suzdržavanje, tj. sabur i veličina nagrade zavisi od količine uloženog sabura. Naime, čovjek saburi sustežući se od hrane, pića, seksualnih prohtjeva i drugih užitaka i shodno tome dobija nagradu – ističe on.

Ali, pojašnjava, sabur se ne pokazuje samo u sustezanju od hrane i pića nego svega lošeg, ružnog govora, ružnog postupka, pa čak i raspravljana i ružnih misli.

Purdić je mišljenja da je ova dimenzija posta mnogima teža jer veliki dio postača ostavljalju hranu i piće od zore do zalaska sunca ali im je mnogo teže ostaviti neku ružnu naviku.

Druga skupina su, dodaje, postači koji se suzdržavaju od ovog spomenutog ali i od ružnog govora, pogleda i ponašanja. Drugim riječima kod njih svi organi poste, oči, uši, jezik, ruke, noge jednom riječu oni čitavim svojim tijelom i dušom poste. Ovdje je očita odgojna uloga posta i ovu ulogu naglašva i ajet o postu u kojem se kaže da je post propisan da bismo bili bogobojazni.

Allahov Poslanik, a.s., kaže: „Postač ima dvije radosti, radost kada se iftari i radost kada se sretne sa svojim Gospodarom.“

Prva radost, ističe Purdić, koju postač osjeti jeste na ovom svijetu kada završi svoj post. Kada iščekujemo akšamski ezan koji će označiti završetak posta postač se raduje jer je uspješno upotpunio jedan ibadet. Raduje se velikoj pobjedi koju je postigao nad svojim egom, svojim strastima i prohtjevima.

Druga radost, dodaje, koju će postač imati jeste radost na budućem svijetu kada bude vidio veliku nagradu za svoj post i hadis zorno pokazuje kako islam uravnoteženo gleda na oba svijeta, ovaj trenutni na kojem sada živimo i djelujemo, ali i onaj budući kojem se približavamo i na kojem nema rada nego samo ubiranje rezultata svoga djelovanja

– Mnogi od nas govore kako im je za vrijeme ramazana lijepa atmosfera i kako se prijatno osjećaju te kako svi zračimo pozitivnom energijom a ni sami ne znaju zašto je to tako. Odgovor je u tome da su, kako nam Allahov Poslanik a.s. kaže, tokom ramazana šejtani sputani u svom djelovanju i onda kod čovjeka ostaje samo njegov nefs – ego da se sa njim nosi i bori na putu činjenja dobra. Zbog toga ljudi tokom ramazana puno više čine dobra djela, lakše se sustežu od ružnih djela i postupaka, a to se onda pozitivno odražava na našu svakodnevnicu – kaže ef. Purdić.

Hidžretski (islamski) kalendar je lunarni kalendar i zasnovan je na kretanju Mjeseca.

Imam Egipatske džamije u Starom Ilijašu mr. Ahmed ef. Purdić kaže da u kur'anskoj suri El-En'am 96. ajet ukazuje na to da se pomoću Sunca i Mjeseca računa vrijeme, i muslimani oba ta Allahova stvorenja koriste za određivanje vremena svojih obreda. Tako na osnovu položaja Sunca i njegova kretenja se određuje raspored dnevnih namaza (molitvi), s druge strane neke obrede računaju na osnovu položaja Mjeseca i takav je slučaj s postom.

S obzirom da je lunarna godina kraća od solarne za oko 11 dana, lunarni mjeseci prolaze kroz sva godišnja doba, pa tako i mjesec ramazan dolazi u svim godišnjim dobima, tako se Muslimanu na taj način pruža prilika da posti kako u vremenu kada je toplo tako i u vrijeme kada je hladno, odnosno kako za dugih tako i za kratkih dana.

– I u ovome se ogleda Allahova pravda, kaže, jer je na taj način ravnopravno omogućeno ljudima na cijeloj Zemaljskoj kugli da poste u različitim vremenskim uslovima i različite dužine dana jer da je propisan post nekog mjeseca po solarnom kalendaru onda bi neki ljudi uvijek dugo postili a drugi uvijek kratko, zavisno na kojem dijelu kugle žive – zaključio je u intervjuu za Fenu, imam Egipatske džamije u Starom Ilijašu mr. Ahmed ef. Purdić.