Investitori vjeruju da je ovaj čovjek na putu pronalaska “božje pilule”

Upišete li u Google ime Osmana Kibara, naći ćete fotografije koje ga prikazuju kako igra poker. Ne da je ikada bio ozbiljan pokeraš; samo je 2006. pobijedio na svom prvom natjecanju, a iduće godine osvojio drugo mjesto na turniru Svjetske serije u Las Vegasu koji okuplja 3000 igrača, piše Forbes.

“Ne shvaćam kako”, rekao je prijatelju. “Odigrat ću još jedan turnir da to provjerim.”

Odigrao je još jedan turnir, pobijedio i zatim prestao. “U igri, bitan si samo ti i ostali igrači”, kaže Kibar (45). “Karte su nebitne. [Ali] kada po 12-14 sati zuriš u karte, postaješ mamuran.” Poslije danima nije mogao srediti misli pa je odustao. Sada za zabavu čita udžbenike iz više matematike i meditira.

Kibar se iz Turske doselio u SAD na studij. Kao inženjer i doktor znanosti ne mora zarađivati na kartama: kompanija koju je tiho gradio desetak godina, Samumed iz San Diega, najvredniji je biotehnološki startup na planetu.

Samumed je prikupio 220 milijuna dolara. Među investitorima su Ikeina privatna investicijska tvrtka, nekoliko bogataša i samo jedna VC tvrtka. U nedavnom krugu financiranja kompanija je procijenjena na šest milijardi dolara, a već je prikupljena polovica od sljedećih 100 milijuna dolara. To bi procijenjenu vrijednost podiglo na 12 milijardi. Kao vlasnik trećine kompanije, Kibar bi tada na papiru težio četiri milijarde dolara.

Samumed lako dolazi do velikih iznosa jer u kompaniji vjeruju da mogu preokrenuti proces starenja. Njihovi prvi lijekovi ciljaju na specifične organske sustave: jedan bi trebao potaknuti ponovni rast kose u ćelavih muškaraca i vratiti prvobitnu boju sijedoj kosi, a kozmetička varijanta brisala bi bore; drugi bi obnavljao hrskavicu u artroznim koljenima. Ostali lijekovi, sada u ranim fazama ispitivanja na ljudima, obnavljali bi promijenjene diskove kralježnice, uklanjali ožiljke u plućima i liječili rak. Samumed će pokušati izliječiti vodeći uzrok sljepoće i napasti Alzheimerovu bolest. Bolest po bolest, simptom po simptom, cilj je postići regeneraciju starih stanica kako bi ponovno postale snažne kao stanice fetusa u razvoju.

Suludo, uzbudljivo, spekulativno

Zvuči uzbudljivo, ali i krajnje spekulativno. Prema dosadašnjim ispitivanjima ti lijekovi su prilično sigurni za ljude, mogu potaknuti ponovni rast kose i poboljšati stanje hrskavice u koljenu. Treba, međutim, znati i ključni podatak: 80% novih lijekova nikad ne prevale put od ove faze ispitivanja do tržišta. A visoko vrednovanje Samumeda? Ono je suludo. Najvrednija javno trgovana biotehnološka tvrtka bez odobrenih lijekova vrijedi “samo” šest milijardi dolara. Svi ulagači u biotehnologiju sada se najviše boje novog Theranosa. Privatni investitori procijenili su vrijednost tog proizvođača krvnih testova na devet milijardi dolara, ne uvjerivši se prethodno u pouzdanost rezultata.

Pitanje glasi: Je li Osman Kibar otkrio farmaceutski izvor mladosti ili je jednostavno jedan od najtalentiranijih igrača pokera uopće?

Kibar je rođen u turskom gradu Izmiru, na obali Egejskog mora nasuprot grčkim otocima. To je toplo, vrlo lijepo mjesto i on po hladnoći još uvijek zapada u depresiju. Nakon osnovne škole pohađao je Robert College u Istanbulu, elitnu školu koja upisuje 0,2% najboljih učenika prema standardiziranom nacionalnom testu za 11-godišnjake.

Robert College je bio uvod u Samumed. Ondje se Kibar sprijateljio s dječacima koji će poslije postati šefovi njegove kompanije: financijski direktor, glavni pravnik i šef za medicinu. Zatim je zbog klime otišao u Kaliforniju i upisao se na Pomona College (1991. završio dodiplomski studij matematičke ekonomije), Caltech (1993. diplomirao inženjerstvo) i UC u San Diegu (1999. doktorirao biofotoniku). Kao postdiplomac osnovao je biotehnološku tvrtku Genoptix koja je 2011. prodana Novartisu za 470 milijuna dolara. Kibar je i suosnivač E-Tenna, proizvođača antena za bežične sustave koji je poslije podijeljen na dvije kompanije prodane Intelu odnosno Titan Corpu, ali on nije bio u rukovodstvu nijedne od njih.

Iz akademske je zajednice otišao jer ju je smatrao previše birokratiziranom. Preselio se u New York i počeo raditi za Pequot Capital, tražeći perspektivne tehnološke projekte. Ondje su živjeli njegovi prijatelji s Robert Collegea. Svakog su se tjedna nalazili na košarci, no s napretkom karijera i zasnivanjem obitelji ti su se susreti prorijedili. Kibar je postajao sve nezadovoljniji svojom ulogom u Pequotu koji je gubio interes za visokorizične, najnovije tehnologije: “Jednoga jutra probudio sam se kao investicijski bankar.”

Startup iz Pfizerovog inkubatora

Odlučio se vratiti u San Diego, gdje ga barem vrijeme nije tjeralo da poželi cijeli dan ostati u krevetu. U zračnoj luci u Turskoj naletio je na Cevdeta Samikoglua, jednog od prijatelja iz Robert Collegea koji je nakon stažiranja u Goldman Sachsu postao partner u 3,6 milijardi dolara teškom hedge fondu Greywolf Capital. Na poleđini aerodromske propusnice Kibar mu je skicirao svoju investicijsku strategiju fokusiranu na tehnologije koje bi mogle promijeniti svijet. Samikoglu mu je pomogao prikupiti 3,5 milijuna dolara za pokretanje novih startupa. Jedan od njih, Wintherix iz Pfizerovog inkubatora, na kraju je postao Samumed.

Sporazum s Pfizerom završio je sukobom. Pfizer je nakon dvije godine odustao od Wintherixovih lijekova i kompanije su tužile jedna drugu. Wintherix se iskrao iz Pfizerovog inkubatora tijekom vikenda: jedan zaposlenik uspio je 130 puta ući i izaći iz zgrade iznoseći Wintherixovu opremu.

U tužbi iz 2010. Pfizer je naveo da je Kibar organizirao krug financiranja kojim je udio farmaceutskog diva u Wintherixu razrijeđen sa 60% na 2,6%. Wintherix je uzvratio da je Pfizer smišljeno pokušao spriječiti prikupljanje sredstava kako bi ih istjerao iz posla i potom jeftino kupio.

Wintherixov bankovni saldo smanjio se tijekom parnice na 9000 dolara, no Kibar je pronašao novac. Njegov šogor Ugur Bayar, izvršni direktor turskog Credit Suissea, bio je glavni investitor u krugu financiranja u kojem su obitelj i prijatelji uložili 2,4 milijuna dolara u Wintherix. Sudska bitka s Pfizerom završena je 2012. nagodbom po kojoj je Wintherix zadržao pravo na lijekove. Kibar je tvrtku preimenovao u Samumed, prema pojmu “samu” koji u zenu označava meditaciju kroz svakodnevne poslove poput vrtlarenja ili cijepanja drva.

Netko je u Pfizeru ipak bio impresioniran: Corey Goodman iz VC tvrtke VenBio, u doba sudskog spora direktor u Pfizeru, poslije je savjetovao Samumed, a ima i mali udio u kompaniji.

Po okončanju parnice Kibar je ponovno nazvao Samikoglua. “Što sada radiš? ”, upitao je. Samikoglu je odgovorio da ulaže vlastiti novac u Turskoj. Bio se vratio kući da bi se brinuo o majci oboljeloj od raka, no majka je umrla. “Znači, ne radiš ništa”, rekao je Kibar. “Dođi mi pomoći.”

Samikoglu je postao financijski direktor Samumeda i još jedanput investirao u kompaniju. Kada ga je uhvatila nervoza upitao je drugog prijatelja iz Robert Collegea, uglednog reumatologa na Newyorškom sveučilištu Yusufa Yazicija, imaju li Kibarova istraživanja ikakvog smisla. Potom je dogovorio 15-minutni telefonski sastanak s Kibarom koji je potrajao cijeli sat. Tijekom razgovora stigla mu je poruka od Yazicija: “Moraš me ubaciti u to. Osman je pronašao Božju pilulu.”

Arman Oruc, još jedan prijatelj iz Robert Collegea, zamijenio je mjesto partnera u otmjenoj odvjetničkoj tvrtki Simpson Thacher & Bartlett položajem glavnog pravnika u Samumedu, a da prije preseljenja u San Diego čak nije ni pregovarao o plaći. Potom im se kao šef za medicinu pridružio i Yazici, na što je supruga rekla Orucu: “Bolje da ti to smeće upali. Sada si u to počeo uvlačiti i ljude koje zbilja volim.”

Mamci za prijatelje iz škole

Čime je Kibar privukao prijatelje iz srednje škole, sada već uspješne stručnjake, na godišnju plaću od 300 tisuća dolara bez ikakvih menadžerskih bonusa? Jedan od glavnih mamaca bio je suosnivač Samumeda, direktor za znanost John Hood (49). Hood je izumitelj lijeka za rak zbog kojeg je Sanofi dao 635 milijuna dolara za tvrtku TargeGen, a razvoju lijekova pristupa drukčije od ostalih. Smatra da u uobičajenom postupku ima previše prečaca i sam obavlja poslove koje drugi naručuju izvana, uključujući određivanje kemijskog sastava lijeka, testiranje na pokusnim životinjama i klinička ispitivanja.

Hood i Kibar ciljali su u očitu metu, gen Wnt. Naziv je kratica za “wingless integration site”, “wingless” zato što voćnoj mušici bez tog gena nikada ne narastu krila. Skupina Wnt gena regulira rast i razvoj fetusa, mušice i čovjeka podjednako. Zajedno su poznati kao Wnt put, a djelovanjem na prave Wnt gene moglo bi doći do revitalizacije starog tkiva. Neke vrste raka otimaju Wnt gene pa bi se njihovom blokadom možda zaustavili tumori.

Većina drugih istraživača Wnt lijekova koristi se uobičajenom “radnom snagom” u biomedicini, stanicama uzetim od fetusa pobačenog u Nizozemskoj 1973. godine. Te se stanice jednostavno laboratorijski obrađuju, ali su tijekom desetljeća intervencija postale vrlo različite od normalnih ljudskih stanica. Hood je metu svojih lijekova odlučio potražiti u stanicama raka debelog crijeva kod kojih je izražen Wnt, uspoređujući ih sa zdravim stanicama. To je trajalo gotovo tri godine.

Što je Hood zapravo pronašao? Samumed ne daje jasan odgovor. Patent obično objašnjava koji su kemijski spojevi meta patentiranog lijeka, no Vrhovni sud SAD-a presudio je 2013. da geni ne mogu biti predmet patentiranja (radilo se o testu na inačicu gena odgovornog za rak dojke). U Samumedu to tumače kao dopuštenje da ne otkriju biokemijske postupke u podlozi svojih patenata. “To je naša poslovna tajna”, kaže Kibar. “Od toga živimo.”

Za znanstvenike je to veliki problem. “Uvijek postoji kompromis”, kaže Roel Nusse, stručnjak za Wnt na Stanfordu. “Teško je naći molekulu koja će djelovati samo na bolest, ne i na zdravo tkivo. Za podešavanje ravnoteže treba poznavati mehanizam.” Kibar kaže da za to mare samo suparnici i akademska zajednica.

Ono što će kompanija spremno pokazati jesu podaci o ispitivanju lijeka protiv ćelavosti i artroze na životinjama i ljudima. Ćelavim miševima i malim laboratorijskim svinjama dlaka ponovno raste. Kod artroze pokusi uključuju uništavanje hrskavice u koljenu štakora. Samumedov lijek potiče obnovu hrskavice pa životinje ponovno hodaju.

Kakav je učinak kod ljudi?

No, ispitivanja na životinjama su jeftina. “Vidjela sam rezultate desetaka ispitivanja na životinjama koji nisu potvrđeni u kliničkim studijama”, kaže Nancy Lane, reumatologinja na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu i plaćena savjetnica Samumeda.

Kakav je, dakle, učinak kod ljudi? Samumed je ožujku objavio rezultate ispitivanja lijeka protiv ćelavosti (SM04554) na 300 pacijenata Američke dermatološke akademije (AAD) u Washingtonu. Sudionicima su prije liječenja fotografirali vlasište i prebrojili vlasi. Pacijenti koji su primali placebo izgubili su u promatranom razdoblju 2,5% kose. Onima koji su svakodnevno utrljavali otopinu s 0,15% lijeka SM04554 broj vlasi se povećao za 9,6%. Primjenom 0,25-postotne otopine broj vlasi je povećan za 6,9%.

Specijalisti za ćelavost nisu impresionirani. Ove podatke smatraju nedovoljnima da bi se sa sigurnošću moglo reći kako nisu slučajni i kako će ljudi doista imati osjećaj da im zbog ovog proizvoda ponovno raste kosa. “Mislim da u najboljem slučaju predstavljaju trend”, kaže Daniel Zelac, dermatolog u Scripps centru za integrativnu medicinu u La Jolli.

Wilma Bergfeld, stručnjakinja za gubitak kose na Klinici Cleveland i predsjednica AAD-a, pomagala je u ispitivanju i kaže da je još prerano reći je li Samumedov lijek učinkovitiji od Rogainea. Rogaine je uz veliku pompu uveden 1988. godine, ali muškarci i dalje ćelave. Lijek u većine zaustavlja gubitak kose, ali ne potiče bujniji novi izrast. Samumedova otopina za vlasište morat će nadmašiti Rogaine.

Za valuaciju Samumeda – a i za medicinu – puno je važniji lijek protiv artroze (osteoartritis). Više od 27 milijuna Amerikanaca pati zbog istrošene hrskavice zglobova koja ublažava trenje na spoju kostiju. Svake godine 700 tisuća ljudi ugrađuje umjetno koljeno jer se njihovo istrošilo uslijed starenja ili tjelesne aktivnosti. Umjetni kuk svake godine dobiva 300 tisuća ljudi.

Najveće ispitivanje Samumedova lijeka protiv osteoartritisa, SM04690, provedeno je na samo 60 pacijenata. Allan Gibofsky, profesor medicine na Weill Cornell Medical Collegeu koji je savjetovao Samumed, ističe da su rezultati primamljivi čak i uz niske brojke: provedena su dva mjerenja kvalitete života i intenziteta bolova, a pacijenti koji su primali SM04690 u oba su imali bolje rezultate od bolesnika na placebu. Rendgenske snimke njihovih koljena pokazale su povećan razmak između kostiju, upućujući na mogućnost da se hrskavica doista obnovila.

Ipak, i u tom slučaju čak i Samumedovi savjetnici kažu da su podaci preliminarni. Više dokaza moglo bi dati ispitivanje na 445 osoba koje bi trebalo završiti krajem godine.

“Ovo je premalo i prerano”, kaže Nebojša Skrepnik, direktor istraživanja na Ortopedskom institutu u Tucsonu u Arizoni koji pomaže u ispitivanju. “Riječ je o malom broju pacijenata. Istina, postoji dobar osjećaj o smjeru u kojem sve ide, no može li se već izvući zaključak koji bi izdržao znanstvenu provjeru? Vjerojatno ne.”

Investitori vide nešto važno

Promatran kroz mikroskop, Samumed izgleda kao kompanija s nekoliko nedokazanih lijekova koji, sudeći prema trendovima, vjerojatno neće stići do tržišta. No, investitori očito vide nešto daleko ljepše, važno za cijeli svijet i potencijalno unosno.

“Mi možemo reći samo ono što su nam oni rekli da će se postići i da već postižu”, kaže Bjorn Konig, šef privatnog kapitala u Inter Ikea grupi koja je najveći investitor u Samumed. “Pretpostavljam da je novac svima važan, no temeljni je motiv izgraditi dugovječnu kompaniju čiji je krajnji cilj poboljšati ljudski život, ublažiti mnogo boli na ovom svijetu”.

Samumedovi investitori tvrde i da kompanija već sada vrijedi podjednako kao BioMarin ili Incyte, koji imaju 889 odnosno 753 milijuna dolara godišnjeg prihoda od prodaje.

Visoko vrednovanje kompanije opravdava već i lijek za osteoartritis, uvjeren je Finian Tan, investitor u Samumed iz tvrtke Vickers Venture Partners, poznat po legendarnoj ranoj okladi na Baidu dok je još radio za Draper Fisher Jurvetson ePlanet. Odlučno tvrdi da Samumedov lijek za artrozu može postati najprodavaniji lijek u povijesti. “Ja sada trpim bolove dok trčim”, kaže on. “Ako je moguće obnoviti i milimetar hrskavice, pratit ću ovaj posao sve dok ne postoje nuspojave. Uspije li netko, tko god to bio, obnoviti hrskavicu, smatram da će to biti veće od Applea.”

Razlozi Samumedovih investitora drže vodu. Sovaldi, lijek za hepatitis C koji je kompaniji Gilead Sciences donio 32 milijarde dolara prihoda, kupljen je za 11 milijardi, a to je samo jedan lijek. Samumed obećava nešto veće.

Čak i neke dvojbe oko Samumedovih lijekova bude nadu. Lijekovi protiv ćelavosti i artroze imaju zajedničku osobinu: umjesto da su djelotvorniji u većim dozama, najbolje djeluju oko zlatne sredine. To može značiti da rezultati ispitivanja imaju samo statističku vrijednost, ali u Samumedu se nadaju da je riječ pojavi tipičnoj za Wnt lijekove: postoji savršena doza iznad koje se učinkovitost gubi. K tomu se čini da su izuzetno sigurni. Hood ih je, naime, dizajnirao tako da ostanu na mjestu primjene – na vlasištu ćelavog čovjeka odnosno u oštećenom koljenu. Ne prenose se po cijelom organizmu poput većine lijekova.

Pokaže li se da ti lijekovi djeluju, vjerojatnije je da će djelovati i drugi Samumedovi tretmani. Riječ je o liječenju ožiljaka u plućima (idiopatska plućna fibroza) i makularne degeneracije koja uzrokuje sljepoću. Mogu li svi ti lijekovi na kraju opravdati procjenu vrijednosti kompanije na više desetaka milijardi dolara? Apsolutno, ali puno se toga mora poklopiti.

Nisu kao Theranos
Jedno je sigurno: Samumed nije novi Theranos. Ta je kompanija imala teško shvatljiv poslovni plan. Kako bi nositelj preokreta, koji će poraziti dijagnostičke velikane poput LabCorpa i Quest jeftinijim dijagnostičkim testovima i time smanjiti tržište, mogao vrijediti jednako kao LabCorp i Quest? Štoviše, unatoč tvrdnjama iz Theranosa, čini se da su svoju tehnologiju stavili u široku uporabu nedovoljno spremnu, što može biti opasno za bolesnike.

Samumed ne radi ništa slično. Njihovi će lijekovi stići na tržište preko FDA tek pošto se dokažu učinkovitima. Ako su investitori spremni igrati na duge staze i čekati megahit, to bolje za njih. Velika ispitivanja prvog Samumedovog lijeka provest će se tijekom idućih 18 mjeseci.

Poslije cjelodnevnih razgovora u upravnoj zgradi u San Diegu (Samumed ima 120 zaposlenika, vlastite laboratorije i sobe pune miševa i štakora), Kibar i Samikoglu otišli su u restoran na suši. U tom trenutku govorio je uglavnom Samikoglu. Kibar je sjedio i šutio, poput čovjeka koji promatra svoje karte, proučava protivnike i čeka priliku za podizanje uloga.