Na gradskom trgu u Prijedoru položene bijele ruže s imenima ubijene djece

Tradicionalnom šetnjom glavnom gradskom ulicom s bijelom trakom oko ruke danas je nekoliko stotina građana podsjetilo na vrijeme prije 24 godine kada je nesrpskom stanovništvu Prijedora naređeno da prilikom kretanja ulicama mora nositi bijelu traku oko ruke te da označe svoje kuće i stanove, javlja Anadolu Agency (AA).

Dan bijelih traka obilježava se četvrtu godinu, a Prijedorčani ga posvećuju sjećanju na 102 djece ubijene u ovom gradu u proteklom ratu.

Učesnici su, kao i proteklih godina, na glavnom prijedorskom gradskom trgu položili bijele ruže s imenima ubijene djece od kojih je najmlađi Elvir Softić imao samo dva mjeseca.

Obratio im se Fikret Bačić, otac dvoje ubijene djece, koji su imali šest i 13 godina i predsjednik Inicijativnog odbora roditelja ubijene djece koji četiri godine bezuspješno pokušavaju da od Gradske uprave dobiju odobrenje za podizanje spomen obilježja njihovoj ubijenog djeci u ovom radu.

“Ne mogu vam opisati bol koji osjećam, jer me moj grad ne vidi kao oca, kao Prijedorčanina. I opet, po ko zna koji put se obraćam svome gradu i našim sugrađanima u ime naše djece. Obećanja predsjednika Skupštine grada Prijedora su prekršena. Obećanje gradonačelnika Prijedora su prekršena. Obećali su da će inicijativu o podizanju spomenika ubijenoj djeci biti razmatrana i usvojena, ali to se nije desilo. Dakle, obećanje naših predstavnika su prekršena, što jasno govori o kontinuiranoj diskriminaciji prema nesrpskom stanovništvu ovog grada i kao i o ljudima koji predstavljaju građane i građanke Prijedora, čija je neljudskost došla do tačke koji ne žele odobriti izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora”, kazao je on.

On je rekao da su se obraćali i predsjedniku RS- a, pojedinim ministarstvima u Vladi RS i većem broju nevladinih organizacija i naglasio da njihova borba neće prestati, te da će podnijeti tužbe protiv svih odgovorni koji su prekršili zakonodavna akta na lokalnom i republičkom nivou.

Pozvao je građane Prijedora i sve ljude dobre volje da stanu u odbranu prava roditelja ubijene djece i javno obilježavanje njihovog stradanja.

Aktivistkinja Inicijative “Jer me se tiče” Draženka Lepir kazala da životi građana nisu i ne smiju biti u službi ratnih profitera, kriminalne vlasti i nacionalističkih ideologija.

“Svi mi koji osuđujemo ratne zločine, ratne zločince, ne odupiremo se samo nacionalističkim ideologijama već gradimo nove mostove za nas i našu djecu. Više se ne pitam vrijedi li biti glas koji ukazuje na njihove zločine počinjene u naše ime, jer svakom svojom agresijom i zabranom oni pokazuju koliko je naš glas bitan. Njihove zabrane su nas ujedinile i osnažile da četvrtu godinu zaredom stojimo ovdje na gradskom trgu i ne odustajemo od svojih zahtjeva”, kazala je ona.

Ove godine je obilježavanju Dana bijelih traka prisustvovala je i nekadašnja portparolka Haškog tribunala Florence Hartmann koja je istakla da politika ima zabranu memorijalizacije žrtve, ocjenivši da time pokušava nastaviti ono što je počela zločinima za vrijeme rata, te naglasila da je to nepodnošljivo.