Dan bijelih traka u Banjoj Luci: Podijeljeni telefonski imenici sa imenima ubijenih

Dan bijelih traka u Banjoj Luci aktivisti nevladinih organizacija danas su obilježili tako što su platnom s imenima ubijene djece Prijedora prekrili ploče na Spomeniku palim borcima u Drugom svjetskom ratu, javlja Anadolu Agency (AA).

Na Trgu palih boraca u Banjoj Luci okupilo se blizu 15-ak aktivista koji su imali bijele trake zavezane oko ruke, a pridružila im se i Florence Hartmann, nekadašnja portparolka bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.

Telefonski imenici s imenima ubijenih

“Ove godine smo obilježavanjem Dana bijelih traka pokušali skrenuti pažnju na zahtjeve civilnih i povratničkih udruga i udruženja da se u centru Prijedora, ne negdje tamo na periferiji, podigne spomenik za 102 ubijene djece. Nisu svi bili Bošnjaci, bilo je i pet katolika i jedno pravoslavno dijete. Nadam se da će ove vlasti pokušati savladati svoje fašističke i nacionalne eksluzivističke impulse i dozvoliti da se podigne spomenik. Ali shvatiću i ako neć,e jer nije lako podizati spomenik za žrtve na čijim tijelima i kostima ste gradili Republiku Srpsku”, kazao je Srđan Šušnica, kulturolog i aktivista.

Aktivisti su danas dijelili listove iz telefonskog imenika iz 1984. godine sa zaokruženim imenima građana Banje Luke koji su ubijeni jer nisu, kako je rekao Šušnica, bili Srbi i nisu bili zaštićeni u Banjoj Luci, “velikom, otvorenom logoru”.

Šušnica je njihov potez nazvao okupacijom spomenika naglašavajući da se žrtve koje simbolizira ovaj spomenik nisu borile za Republiku Srpsku.

“Nisu se borili za srpski etnofašistički eksluzivizam i za kleronacionalizam. Borili su se za ideju jednakosti i ravnopravnosti svih naroda. Ako ovaj spomenik reprezentuje moje babe i dede mislim da bi njima bila čast da 102 imena žrtava jednog fašizma bude na tom spomeniku koji je bio namjenjem partizanima, borcima u NOB-u. To je jedna okupacija, uzurpacija spomenika, jer kad ove vlasti četnolike ne žele dati neki drugi spomenik u političkom centru”, rekao je Šušnica.

Na pitanje kada očekuje više ljudi na ovakom okupljanju Sušnica je odgovorio “kada politička tvorevina RS kapitulira, ljudi će se osloboditi okova, uzengija četničkih i moći će prodisati i mislim da će onda ljudi shvatiti šta je ko radio, ko je bio moćnija strana i na kome leži najveći dio političke i moralne odgovornosti za žrtve i civilne i uopšte za rat u BiH i uopšte Jugoslaviji”.

Odgovarajući na pitanje da li građani nisu došli na okupljanje zato što se plaše ili zato što okupljanje nije najavljeno rekao je da je obilježavanje organizovano kao performans i nije najavljivano jer su znali da neće dobiti odobrenje za okupljanje na ovom mjestu.

Manji incident tokom performansa

Jedan od prolaznika koji je slušao obraćanje Šušnice novinarima pozvao je aktiviste na skinu platno i ne skrnave Spomenik palim borcima, jer je to spomenik djedovima i očevima Banjalučana. Nakon što je zgužvao list iz telefonskog imenika koji mu je dao Šušnica, na upozorenje aktivista da su to “mrtvi ljudi”, uputio je izvinjenje objašnjavajući da nije znao da su u pitanju žrtve.

“Pokoj duši svim žrtvama”, rekao je izvinjavajući se.

Gest aktivista nazvao je nepoštenim, a u razgovoru s Florence Hartmann istakao je da svi zločinci sa “sve tri strane” treba da odgovaraju.

“A što oslobađate Nasera Orića?” pitao je Hartmann, a na pitanje ko, odgovorio je Evropa.

Rekao je da je i u ratu obolio od PTSP-a i da želi da se sve žrtve i zločinci posmatraju jednako.

“Vi sa takvim nastupima nikada nećete biti dobrodošli u Banju Luku. Banja Luka je dobar grad i otvoren, ali budite samo realni, to tražimo od vas, da budete prema svima isti. Nemojte bit naklonjeni, samo Srbe optužujete”, rekao je prolaznik Florence Hartmann.

Povratak znakova uništenja

Florence Hartmann u obraćanju novinarima nakon prekrivanja spomenika istakla je da je obilježavanje značajno za djecu ubijenu u Prijedoru i regionu. Rekla je da je njena generacije vaspitana nakon Drugog svjetskog rata da žute trake obilježavaju skupinu za uništenje, istrebljenje i da je takav znak ponovo korišten na tlu Evrope.

“Bijela traka je bio zadnji znak pred koji je trebalo zaustaviti najavljeni zločin. Nažalost, nije to urađeno. Danas u Banjoj Luci još uvijek se negira postojanje zločina, čak i prvi stepen bijele trake. Važno je da se ljudi okupe, da to obilježe da nauče da to ne urade ponovo i da ne žele nikome da se to dešava ponovo”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, obaveza Evrope i svijeta je da svaka vlast koja se priznaje mora da poštuje ubijene, obilježavanje i počast žrtvama.

“Ovdje smo pred spomenikom koji odaje počast partizanima, što se ne bi odala počast žrtvama i što bi se dozvolilo da se javno i svakodnevno negira zločin koji su utvrđeni, dokumentovani. To ne može. Mlade generacije nauče nešto što je neistina. Jeste bilo, bilo je strašno, to svi moraju priznati ovdje, mora priznati Evropska unija, kontinent da nažalost nije reagovala i dozvoljava da se ponovo čini ono što su obećali da nikad više neće se činiti”, istakla je ona.

Smatra da pravda nije zadovoljena, ali da Haški tribunal nije osnovan da se bavi svim zločinima nego da “obilježava kriminalne politike koje su vođene i u okviru koje su počinjeni zločini”.

“Nije građanski rat bio u Bosni da ljudi su se mrzili pa su odlučili da ubijaju komšije ili susjede nego je to učinjeno u okviru politike, bila je linija komandovanja, mozgovi koji su to pripremali, drugi koji su to finasirali, snabdijevali oružjem, to je organizirano, sistemski zločini, masovni zločini. Masovno ubijanje znači masove učesnike i nikada pravda neće uspijeti dovesti svakog ko je počinio zločin pred lice pravde nažalost, ali je trebalo obilježavati te kriminalne politike i rezultat domaćih i međunarodnih suđenja ne daje jasnu sliku onog što je bilo i to je žalosno. Stali su svi na putu i međunarodna pravda i lokalno sudstvo čitavog regiona i žrtve su nezadovoljene i treba ih razumjeti”, rekla je Florence Hartmann.