U saobraćajnim nesrećama u BiH ove godine poginula 81 osoba

U Bosni i Hercegovini se od početka godine dogodilo više od 11.500 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema zvaničnim podacima, stradala 81 osoba, a gotovo 800 ih je teško povrijeđeno.

U Federaciji BiH od 1. januara do 30. aprila dogodilo se 8.804 saobraćajnih nesreća, što je za 193 više u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 40 završilo s smrtnim posljedicama, a 613 s teško povrijeđenim licima.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, gotovo 3.600, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu 1.330 i Srednjebosanskom – 990.

U svim saobraćajnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 21.

Prema statistikama Federalne uprave policije, zabilježen je porast broja povrijeđenih i poginulih pješaka. Od početka godine u FBiH je stradalo 13 pješaka.

U Republici Srpskoj u periodu januar – april 2016. godine dogodile su se 2.744 saobraćajne nesreće, što je za 93 više u odnosu na isti period prošle godine, potvrdila je za AA Mirna Miljanović, načelnik Odjeljenje za odnose s javnošću u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.

U saobraćajnim nesrećama u RS-u stradalo je 41 lice, a teže je povrijeđeno 159.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se na području Banje Luke, ukupno 1.247, dok su se na području Bijeljine dogodile 424. Na području Centra javne bezbjednosti Trebinje dogodilo se najmanje saobraćajnih nezgoda – 118, podaci su MUP-a RS-a.

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza.

Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je za AA da ovi podaci nisu iznenađujući jer, da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, potrebne su preventivne mjere koje se u BiH, kako je kazao, ne poduzimaju.

“Što se tiče sigurnosti u saobraćaju, odnosno broja saobraćajnih nezgoda i broja poginulih, to je očekivani broj. I saobraćajne nezgode i veliki broj poginulih ćemo imati do trenutka kada shvatimo šta znači baviti se ozbiljno sigurnošću u saobraćaju. Prije svega, ozbiljnost mora pokazati državno Ministarstvo transporta i prometa koje kroz svoje strateške pravce i odgovarajuće agencije za sigurnost u saobraćaju treba dati jasnu poruku da hoće da se bori protiv tog zla koje se zove pogibija u saobraćajnim nezgodama. Ona to nije napravila već deset godina iako je zakosnka odredba bila da to napravi”, istakao je Lindov.

Istakao je da je problem saobraćajnih nesreća svjetski problem i podsjetio na usvojen tekst UN-a o proglašenju Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost (2011-2020) s ciljem smanjenja smrtnosti i povreda koje su posljedica saobraćajnih nesreća

“Kao članica UN-a mi smo trebali napraviti programe koji će smanjiti broj saobraćajnih nezgoda za 50 posto. Mi smo samo deklarativno rekli da ćemo se zalagati, ali oficijelno ili praktično smo vrlo malo toga odradili”, dodao je.

Izgradnja autocesta obično znači manje saobraćajnih nesreća, a svaki kilometar autoceste podrazumijeva jednu žrtvu manje, zaključio je profesor Lindov.