Dijamanti su izgubili sjaj: Cijena je pala za čak 74 posto

Vrijednost zlata prošle je godine dosegla istorijske granice, a budući da cijena i potražnja za njim raste onda kad kolektivna svijest strahuje od nadolazećih promjena može se očekivati da će vrijednost investicijskog zlata i dalje rasti.

No s drugim rudama situacija je drugačija. Cijene dijamanata brzo padaju, a prema svemu sudeći taj sunovrat se neće zaustaviti, piše Jutarnji.hr.

Valja znati kako su u opticaju dvije vrste dijamanata: prirodni dijamanti i laboratorijski uzgojeni, koji su nekoliko puta veći od prirodnih. Prvo spomenuti stoje 26 posto manje nego prije dvije godine, što je u vrijeme visoke inflacije uistinu ogromna brojka. Još su više pojeftinili laboratorijski dijamanti koji su čak 74 posto jeftiniji nego 2020.

De Beers, najveće je ime u industriji dijamanata. Ta južnoafričko-britanska korporacija specijalizirana je za industriju dijamanata, uključujući rudarenje, eksploataciju, maloprodaju, trgovinu i industrijsku proizvodnju dijamanata. Kompanija je smanjila proizvodnju u svojim rudnicima za 20 posto, a njen vlasnik, Anglo American (britanska multinacionalna rudarska kompanija sa sjedištem u Londonu i najveći svjetski proizvođač platine) traga za kupca kome će De Beers prodati.

Edhan Golan, partner u kompaniji Tenoris, koja prati maloprodajne cijene dijamanata Guardianu je objasnio razloge iza srozavanja cijena.

-Nakon Covida došlo je do povećanja potražnje za dijamantima. Bila je to era osvetničke potrošnje koja je dovela do postpandemijskog luksuza. Nakon što je ta velika potražnja zadovoljena, uslijedio je pad- objasnio je Golan.

No taj pad vrijednosti dijamanata, nastavlja se i danas.

Tenoris prati cijene dijamanata u više od 2000 trgovina širom SAD-a. Podaci pokazuju kako je prosječna cijena prirodnog dijamanta od jednog karata dosegla je vrhunac od 6819 dolara u maju 2022., a do prošlog decembra pala je na 4997 dolara, što je pad od 26,7 posto.

Ekvivalentna cijena dijamanta uzgojenog u laboratoriju pala je s 3410 američkih dolara januaru 2020. na samo 892 dolara decembru, što je pad od 73,8 posto

Zašto je to tako?

Manja potražnja u Kini, oblak neizvjesnosti koji se nadvio nad globalnu ekonomiju, te sve manji broj službenih brakova, sve su razlozi koji su doveli do pada vrijednosti dijamanata.

Dijamanti iz laboratorija

No najveća promjena na tržištu je pojava gore spomenutih dijamanata uzgojenih u laboratoriju, stvorenih u plazma reaktorima. Prije su za njihovu izradu bile potrebne sedmice, ali sada se mogu uzgojiti u samo nekoliko sati. Usporedbe radi, da bi nastao prirodni dijamant potrebno je milijarde godina.

Nadalje, u njihovo je podrijetlo također puno lakše ući u trag nego iskopanim dijamantima, koji se često nazivaju i krvavim, budući da se eksploatiraju pod etički upitnim standardima rada. To je još jedan razlog zašto ih mladi ljudi preferiraju.

Sintetički dijamanti sada čine 45 posto tržišta nakita za mladenke – što je veliki udarac za firme poput De Beersa.

Robert Willis, direktor u E Katz & Co, jednoj od najstarijih draguljarnica u Londonu, kaže da kupci ipak i dalje troše mnogo (između 5000 i 8000 funti za zaručnički prsten) gotovo dvostruko više nego što su potrošili prije 10 godina. Za Guardian je kazao i kako određen broj kupaca i dalje inzistira na prirodnim dijamantima.

Trgovina dijamantima prevladala je već slične probleme u prošlosti.

-Iz srednjovjekovnih vremena, svi dijamanti su dolazili iz Indije. Tek nakon toga otkrivena su i nalazišta u Brazilu – rekao je Jack Ogden, povjesničar nakita.

Otkriće je objavljeno u londonskom tisku 1725. godine, a u roku od osam godina cijena neobrađenih dijamanata pala je za dvije trećine.

-Trgovci dijamanata u Lisabonu nisu mogli prodati svoje zalihe. Ali poznati londonski draguljar po imenu David Jeffries rekao je da su se do 1750. vratili u normalu. Sličan šok došao je i nakon otkrića dijamanata u Južnoj Africi 1867. Na sreću za trgovce, to se poklopilo s pojavom bogatih željezničara u Sjevernoj Americi, koji su postali veliki kupci dijamanata – priča Ogden.

Osvajanja novih tržišta, odnosno kontinenata, gdje se za vjenčanje dotad nisu tražili dijamanti, spašavalo je industriju. Danas novih tržišta više gotovo i nema.

-Naprimjer, na Dalekom istoku dijamanti nikada nisu bili tradicionalna stvar, a danas se u Šangaju ne ženite ako nemate dijamantni zaručnički prsten. Kao posljednje neosvojeno tržište dijamanata ostaje samo Afrika, gdje dijamanti imaju lošu reputaciju, a stanovništvo niti nema novca za njihovu kupovinu – zaključio je Ogden.