Inspektori mjesecima ne žele da dostave dokumente o kamenolomu u Jablanici

Šest dana nakon poplava u kojima je u oktobru 2024. godine poginulo 19 osoba, e-mail adresa Inspektorata pri Ministarstvu privrede u Mostaru nije mogla primiti zahtjev Detektora za dostavljanje dokumenata “zbog pretrpanosti”. Tako je glasio automatizovani odgovor. Od tada – četiri mjeseca poslije – Ministarstvo i njegove inspekcije nisu odgovorili na zahtjev za dostavljanje rješenja koje su inspektori donosili za kamenolom iznad Donje Jablanice, a čiji se materijal obrušio na selo u smrtonosnim poplavama.

Tokom više poziva i zvaničnih pismenih urgencija, uposlenici Ministarstva pravdali su se da nisu vidjeli zahtjev – iako je on poslan na više adresa – da je u toku istraga, ali nikada nisu donijeli rješenje o zahtjevu – što su bili dužni uraditi u roku od 15 dana, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

Novinari Detektora do sada su po pravilu dobijali inspekcijska rješenja u drugim slučajevima i oni se smatraju javnim dokumentom. Prema Zakonu o inspekcijama Federacije, javnost je predviđena kao jedan od principa rada, a posebno je određeno da se upravne mjere javno objavljuju.

Tri dana nakon poplava, Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona je 7. oktobra – poslije velikog interesa javnosti – objavilo dijelove arhivske dokumentacije o kamenolomu, odnosno firmi “Sani Jablanica”.

Iz Ministarstva su tada naveli da su kantonalni inspektori izlazili na ovu lokaciju po prijavama još od 2009. godine, te izdali niz naloga za provođenje mjera. Inspekcija je 2009. zabranila izvođenje radova i zapečatila objekat sa svim zatečenim sredstvima gradilišta.

Zadnji inspekcijski nadzor obavljen 2021.

Dvije godine poslije, inspektori su izdali i prekršajni nalog za “Sani Jablanica” od 5.000 maraka, kao i prekršajni nalog za odgovornu osobu od 500 maraka.

Posljednji inspekcijski nadzor obavljen je u augustu 2021. godine, a u zapisniku je navedeno da “nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova”. Prema saopćenju Ministarstva koje je citiralo dijelove rješenja ali ih nije objavilo cijele, “primjetno je nisko i srednje rastinje, ležište obraslo u većem dijelu vegetacijom, što upućuje da nije bilo promjena od zadnjeg nadzora, odnosno nisu se izvodili bilo kakvi radovi”.

Ova kompanija je od Vlade HNK-a, a putem Ministarstva privrede, dobila poticaj od 14.000 KM za tehnološki razvoj i digitalizaciju, ali iz Ministarstva naglašavaju da je poticaj dodijeljen za stvarnu registrovanu djelatnost društva koja ne obuhvata eksploatisanje kamena.

U arhivu Ministarstva, kako navode, nakon 2021. godine nema zabilježena nijedna prijava za provođenje inspekcijskog nadzora nad kamenolomom.

Detektor je Ministarstvu poslao zahtjev 4. novembra prošle godine da dostave dokumentaciju koju su pominjali u saopćenju. Uprkos nizu poziva i pismenih urgencija, Ministarstvo nikada nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama.

Iz Vlade ne žele davati izjave dok se istraga ne završi.

“Za kamenolom se itekako znalo, imao je dozvole. Danas svi peru ruke od toga. Neće niko da preuzme odgovornost”, kaže ekološki aktivista Anes Podić.

Pun inbox kod službenice

Iz Inspektorata pri Ministarstvu također nisu tokom četiri mjeseca – i više zahtjeva i poziva – donijeli rješenje, kako to predviđa Zakon o slobodi pristupa informacijama. Jedna od službenica je, zbog punog inboxa, tražila da se zahtjev pošalje na privatni e-mail, ali ni na njega nikada nije odgovoreno.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su Detektoru rekli da je za upravljanje nemetalnim mineralnim sirovinama, sekundarnim mineralnim sirovinama i ostalim nenabrojanim mineralnim sirovinama prirodnog porijekla nadležno Kantonalno ministarstvo privrede.

Objasnili su da nadzor i kontrolu privrednih društava i izvođača rudarskih radova nad ovim sirovinama vrše kantonalne inspekcije, odnosno Kantonalna rudarska inspekcija pri Ministarstvu privrede HNK-a.

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije zastupnici su trebali razmatrati informaciju o poduzetim i planiranim mjerama, aktivnostima i rezultatima u sanaciji i obnovi područja pogođenim poplavama, ali Vlada Federacije im informaciju nije dostavila u pisanom obliku, već je dio prezentovao ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Dio zastupnika iz opozicije kritikovao je ovakav odnos Vlade prema “gorućoj temi”, te pravosuđe koje još uvijek nije otvorilo istragu.

“Spomenuli niste kamenolom, niste spomenuli ni geološki izvještaj. Mi hoćemo informacije kako su ljudi stradali i zbog čega. Pala je Vlada u Srbiji radi žrtava. Dajte nam izvještaj kako su ljudi poginuli. Četiri mjeseca nakon stradanja 19 stanovnika, još nije otvorena istraga“, rekao je zastupnik Demokratske fronte Mahir Mešalić obraćajući se Dizdaru koji je jedini od prisutnih ministara govorio o ovoj temi.

Javnost nije mogla pratiti sjednicu online zbog “tehničkih poteškoća”, a Mešalić je zatražio da se javno objavi izvještaj o nastaloj šteti i uzrocima smrti poginulih u poplavama u Donjoj Jablanici, ali i drugim općinama.

Protesti u Sarajevu

U Sarajevu su 10. februara ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH održani studentski protesti na kojima je traženo pokretanje krivičnih postupaka i javno objavljivanje dokumentacije, podataka o prikupljenoj pomoći te javno objavljivanje utroška svih sredstava – kako iz budžeta Federacije, tako i donacija za ovu svrhu.

Detektor je ranije analizirao kako se troši novac doniran nakon poplava. Analiza je pokazala da su milioni maraka uplaćeni na donatorske račune općina i kantona za pomoć poplavljenim područjima, ali da općine i dalje oklijevaju podijeliti podatke kako se ovaj novac troši.

Podić kaže da je teško prognozirati da li će protesti ostvariti željene rezultate. Navodi da samo pritisak javnosti može pravosuđe natjerati da radi svoj posao, kao što je to slučaj u Srbiji.

“Za protest treba puno energije i upornosti. Međutim, u ovakvo umrtvljenom društvu i taj prvi korak je već korak od hiljadu milja”, kaže on.

Nakon velikih protesta i pritiska javnosti, tužilaštvo u Srbiji objavilo je dokumentaciju o rekonstrukciji nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, zbog čijeg je pada život izgubilo 14 osoba.

Četiri mjeseca od poplava u Donjoj Jablanici – u kojima je preminulo 19 osoba – Tužilaštvo HNK-a još uvijek provodi predistražne radnje.

Iz Tužilaštva kažu da su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK-a o firmi “Sani”, u čijem sastavu je bio i kamenolom u Donjoj Jablanici, te su naređena određena vještačenja.

U odgovoru na upit Detektora, iz Tužilaštva kažu da su zaprimili nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke, dok je sudskom vještaku geološke struke izdana naredba da poduzme neophodne radnje, s posebnim naglaskom na ulogu postojećeg kamenoloma u Donjoj Jablanici, koristeći pri tome sve dostupne podatke i dokumentaciju, kao i satelitske te snimke prikupljene putem Lidara u 3D projekciji.

“Početkom ove godine dostavljena je dopuna policijskog izvještaja s popratnom dokumentacijom, između ostalog, zapisnici o uviđaju lica mjesta sa svih lokaliteta, fotodokumentacija, nalazi mrtvozornika, zapisnici o saslušanju svjedoka, te je navedena dokumentacija predmetom analize postupajućih tužilaca” kaže Ana Rajič, stručna saradnica za odnose s javnošću Tužilaštva HNK-a.

Sredinom decembra prošle godine iz Tužilaštva je saopćeno da je obdukcijama utvrđeno da je smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupila “uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem”.

U saopćenju koje je na dan protesta u Sarajevu, 10. februara, izdalo mostarsko tužilaštvo, navedeno je da će podizanje optužnice ovisiti o rezultatima provjera i nalazima vještaka.

Advokatica iz Mostara, Šemsa Droce, smatra da bi predistražne radnje Tužilaštva trebale ići bržim tempom “jer živimo u nesigurnom društvu”.

“Nemam nikakvih saznanja, osim onih objavljenih u medijskim člancima, ali mislim da postoji odgovornost određenih lica, bar općine Jablanica, što nije zabranila rad kamenoloma”, kaže ona.

Dodaje da Tužilaštvo, prema zakonu, ne može objaviti dokumentaciju koja je predmet istrage ili predistražnih radnji.

“Čak ni optuženi ne može imati dokaze dok se ne potvrdi, iako je zakon tu jednim dijelom kontradiktoran jer se optuženom moraju predočiti sve činjenice koje mu se stavljaju na teret, da bi mogao dati iskaz, a tokom istrage ne može imati uvid ni u jedan dokaz”, objašnjava Droce.

Udruženje “Eko akcija” je nakon poplava objavilo dokument Federalne uprave za inspekcijske poslove iz 2008. godine, u kojem se navodi da je kamenolom u Jablanici u tom periodu imao dozvolu vlasti Federacije.

Prema ovom dokumentu, kamenolom je s radom počeo 2002. godine. Vlasnik kamenoloma Dženan Honđo nije odgovarao na pozive novinarke Detektora. Policijski izvor Detektora, upoznat s istragom, nezvanično je potvrdio da je Honđo ispitan u Tužilaštvu, ali takvu potvrdu tužioci nisu javno saopćili.

Predsjednik “Eko akcije” Anes Podić ubrzo nakon poplava tražio je javnu objavu dokumentacije u vezi s kamenolomom. Danas kaže da je problem i Tužilaštvo koje još uvijek nije otvorilo istragu.

“Toliko ljudi je poginulo. Nije ni prvi, vjerojatno ni zadnji put da su nam tužilaštva crna rupa koja nikome ni za što ne odgovaraju. Tužilačke istrage znaju trajati godinama, završe bez ikakvih konkretnih rezultata”, kaže on i podsjeća da Tužilaštvo HNK-a još uvijek nije objavilo informacije ni o istrazi urušavanja kamenoloma na jezeru Salakovac nakon miniranja.