Izvor proteina
Nova direktiva EU: Ličinke crva od danas se mogu naći u prehrambenim proizvodima
Iz Evropske komisije ističu da konzumiranje insekata doprinosi zaštiti okoliša, dok također odgovara na sve veću potražnju za proteinima među srednjom klasom, usred rastućih ekonomskih i ekoloških troškova proizvodnje životinjskih proteina
Brašno od žutih crva brašnara od danas postaje namirnica koja se može koristiti u prehrambenim proizvodima, prema novoj evropskoj regulativi. Riječ je o brašnu napravljenom od ličinki žutih crva brašnara tretiranih UV svjetlom, a radi se o larvama vrste Tenebrio molitor, koje su prije smatrane štetočinama.
Ovi su crvi sada prepoznati kao namirnica bogata proteinima pa se brašno napravljeno od njih može dodavati u, primjerice, hleb ili tjesteninu, a francuska kompanija Nutri'Earth ima ekskluzivno pravo ovo brašno uvesti na tržište u sljedećih pet godina, počevši od danas.
Ipak, postoji jedno pravilo – ličinke moraju biti izložene UV zračenju, a gotovi proizvodi koji sadrže ovaj sastojak morat će biti odgovarajuće označeni.
Klimatski prihvatljivija prehrana
Što se tiče konzumacije insekata, iz Evropske komisije smatraju da je na građanima da odluče hoće li jesti kukce ili ne, no ističu da korištenje insekata kao alternativnog izvora proteina nije novost te dodaju da se kukci redovno jedu u brojnim regijama širom svijeta.
Iz Evropske komisije nadalje ističu da konzumiranje insekata doprinosi zaštiti okoliša, dok također odgovara na sve veću potražnju za proteinima među srednjom klasom, usred rastućih ekonomskih i ekoloških troškova proizvodnje životinjskih proteina.
Konzumacija insekata nije nikakva novost u drugim dijelovima svijeta – u više od 130 zemalja svijeta gotovo dvije milijarde ljudi svakodnevno konzumira kukce jer ih smatraju hranjivim obrokom, a kukci su ekološki prihvatljivija alternativa mesu jer se, naprimjer, za uzgoj cvrčaka koristi 75 posto manje ugljikovog dioksida nego za uzgoj peradi.
O toj smo temi novinari Index.hr su prošle godine razgovarali s Aleksandrom Gavrilovićem, vlasnikom Insektarija, hrvatske certificirane farme insekata, specijalizirane za uzgoj dvije vrsta insekata, cvrčaka i muha, a on im je tada objasnio kako stvari stoje u Evropskoj uniji.
Neke zemlje, među kojima je i Hrvatska, nisu dozvolile prodaju hrane koja sadrži kukce, a druge su, poput Španije, Belgije i Finske, uz obvezu poštivanja higijenskih zahtjeva i zakona o hrani, dozvolile stavljanje takve hrane na tržište.
“Dehidrirani crv brašnar ušao je u istoriju kao prvi kukac koji je u EU, na temelju naučnog mišljenja Evropske agencije za sigurnost hrane, odobren kao nova hrana. Nakon toga na popis kukaca čija konzumacija nije opasna po ljudsko zdravlje dospjeli su i mali crv brašnar, kućni cvrčak i skakavac te je na tržište dozvoljeno stavljanje hrane koja ih sadrži”, rekao je tada Gavrilović.
