Tradicionalni stereotipi kočnica za ravnopravniji položaj žena u politici

Uprkos izmjenama Izbornog zakona BiH koje su trebale omogućiti značajnije učešće žena u politici, one su idalje na marginama. Ravnopravnost postoji samo na papiru, tamo gdje propisi nalažu. Sagovornici Fokusa krivca vide u tradicionalnom društvu, stereotipima i manipulaciji ženama.

Na posljednjim lokalnim izborima u BiH, održanim u oktobru 2024. godine, izabran je rekordan broj načelnica općina i vijećnica u općinskim/gradskim vijećima i skupštinama općina. Zapažen uspjeh postigla je Smiljka Radlović, koja je u utrci za čelnu poziciju u Općini Bosansko Grahovo, kao nezavisna kandidatkinja, uspjela odnijeti pobjedu nad SNSD-ovim Petrom Malinovićem.

– Položaj žena u politici se poboljšao u odnosu na prošla vremena, ali ne u dovoljnoj mjeri. U izbornu kampanju nisam ništa ulagala niti sam obećavala. Jednostavno sam kroz svoj dugogodišnji rad u Općini Bosansko Grahovo pobrala simpatije naroda i pobijedila – kaže Radlović za Fokus, te naglašava da nema opstrukcija u radu na osnovu spola.

Rezultati izbora, naizgled, ohrabrujući su sa aspekta rodne ravnopravnosti, jer su bolji nego u prethodnim ciklusima. Međutim, daleko su od dobrih i potrebno je još mnogo raditi na podizanju svijesti birača, ali i iskrene posvećenosti političkih partija ovom pitanju.

Na listama mora biti 40 posto žena

Među ukupno 142 načelnika/gradonačelnika, sada je osam žena, što je 5,63 posto. U prethodnom mandatu bilo ih je još manje, samo pet. U općinskim vijećima i skupštinama općina u naredne četiri godine sudjelovat će u kapacitetu od 22 posto, što je za 2,5 procenata više nego u prethodnim sazivima.

Povećanju broja žena u vlasti doprinio je Izborni zakon, odnosno propisane kvote manje zastupljenog spola na kandidatskim listama političkih stranaka. Izbornim zakonom BiH iz 2001. godine propisano je da svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, a od 2013. definirano je da ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je “jedan od spolova zastupljen s najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi”.

Dodatni uvjeti odnose se na pozicije kandidata na listama. Tako među prva dva kandidata mora biti jedna žena, među prvih pet kandidata dvije žene i među osam tri osobe manje zastupljenog spola, odnosno žene.

– Kandidatske liste koje ne ispunjavaju sve zadate uvjete ne mogu biti ovjerene – kaže za Fokus glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić.

Dakle, Zakon je “natjerao” političke stranke da vode računa o poziciji žena na listama, što nužno ne znači i iskrenu želju da njihova imena budu zaokružena. Iako žene moraju biti na jednoj od prve dvije pozicije, stranke, ipak, u većini slučajeva muškarce postavljaju za nositelje listi, a njih na drugo mjesto.

Ispunjavaju kvote i prave gozbe/iftare

Predsjednica Foruma žena SDPBiH Azra Okić nije zadovoljna položajem žena na političkoj sceni u BiH.

– Imali smo 13 nositeljica listi, što procentualno iznosi oko 14,6 posto. Žene nisu ravnopravne po ovom pitanju, a ostale pozicije su garantirane Izbornim zakonom. Mi u SDP-u smo usvojili Pravilnik koji podrazumijeva omjer kandidata i kandidatkinja na listama 50:50, i to je u nekim lokalnim sredinama ispoštovano – kaže Okić za Fokus.

Iznosi i podatak da je SDPBiH na Lokalnim izborima 2024. na listama imao od 40 posto do 50 posto žena na listama, u zavisnosti od lokalne sredine. Međutim, procenat izabranih od 19,43 posto, prema ocjeni naše sagovornice, veoma je nizak i daleko od zadovoljavajućeg. Ova stranka imala je tri kandidatkinje za načelnice, a jedna od njih, Benjamina Karić, izabrana je u Općini Novo Sarajevo.

Prema riječima Neire Raković, program-menadžerice organizacije “Glas žene” Bihać, žene jesu zastupljene na listama, ali problem je što muškarci odlučuju o njihovim imenima.

– Muškarci biraju i selektiraju žene na listama, one koje neće predstavljati prijetnju njima, i kao takve nisu proaktivne niti sposobne da zadobiju povjerenje građana. Vrlo često su na listi radi ispunjavanja forme i reda radi. Imala sam priliku susresti kandidatkinje za općinsko vijeće koje nisu znale ni koji su broj na listi. To vam sve govori. Često političarke nisu svjesne da su izmanipulirane i upotrijebljene za ciljeve muške politike – govori Raković u razgovoru za Fokus.

Dodaje da treba mijenjati svijest javnosti i da same stranke mogu doprinijeti tome, ali ne žele.

– Nama ne treba ispunjavanje forme niti žene u političkim strankama da prave gozbe/iftare i dočekuju predsjednike stranaka. Dajte nam žene koje jednako odlučuju u vašim predsjedništvima, odborima i organima, ali one žene kojima nećete manipulirati i koje neće biti poslušne. Jer, imamo situacije da se u rukovodstva na lokalnom ili državnom nivou postavljaju žene koje, ne da nisu feminizirane, nego su “protiv” žene. Ciljano biraju one koje hrane i podržavaju patrijarhalne uloge i na tim mjestima gdje se donose odluke uvijek slijede muški pravac politike – poručuje Raković.

Treba mijenjati svijest javnosti

Prema informacijama s internet-stranice SDPBiH, stranka ima predsjednika i šest potpredsjednika, među kojima su dvije žene. U Predsjedništvu su 24 osobe, odnosno devet žena i 15 muškaraca. Glavni odbor ima 105 članova i 48 članica. Podaci drugih stranaka još su nepovoljniji sa aspekta rodne ravnopravnosti.

Potpredsjednica Naroda i pravde Danijela Kristić saglasna je sa ostalim našim sagovornicama da kvote ne mogu riješiti problem podzastupljenosti žena, pogotovo ako ne postoji razvijen aktivizam koji bi trebao mijenjati svijest ljudi. Smatra da smo daleko od ravnoteže koja bi omogućila ženi da ima jednak uticaj kao muškarci u političkom životu.

– Politički lideri i stranke imaju ključnu odgovornost u promoviranju žena u političkim strukturama i u kreiranju okruženja koje je otvoreno za žene. Stranke bi trebale pokazati liderstvo u promoviranju žena na pozicije koje omogućuju stvarnu političku moć i utjecaj, a ne samo na mjesta koja služe kao “kvote” – govori Kristić za Fokus.

Za svoju stranku kaže da ženama pruža šansu i ohrabruje ih da učestvuju u političkom i javnom životu.

I zaista, pohvalno je da više od polovine zastupničkog kluba ove stranke u Federalnom parlamentu čine žene. S druge strane, stanje u stranačkim organima daleko je od ravnopravnog. Prema podacima sa zvanične internet-stranice NIP-a, Predsjedništvo ove stranke ima 22 člana, a među njima samo dvije žene. U Glavnom odboru su 73 osobe. Žena je 19, a muškaraca 54.

Predsjednica Udruženja “Ženska vizija” Amela Hajvaz primjećuje da političke stranke u BiH, uglavnom, vode muškarci i oni dominiraju u ključnim procesima odlučivanja.

– Bosanskohercegovačko društvo idalje je duboko ukorijenjeno u patrijarhalne norme, koje često diktiraju uloge žena u privatnoj i javnoj sferi. Žene koje žele aktivno sudjelovati u politici često se suočavaju s preprekama unutar svojih stranaka, uključujući nedostatak podrške i resursa za vođenje uspješnih kampanja. Ali, moram priznati, i same žene koje su političkim strankama, na listama, ili izabrane, vrlo često pristaju na poslušnost političkim vođama – kaže Hajvaz za Fokus.

142 općine, a osam načelnica

Među osam načelnica koje su osvojile mandat na posljednjim lokalnim izborima je i jedna iz SDA. Erna Merdić-Smailhodžić uspjela je pobijediti trojicu protivkandidata.

Predsjednica Organizacije žena SDA Kenela Zuko kaže da njena stranka prepoznaje važnost rodne ravnopravnosti i uključivanja žena u političke procese.

– Naravno, ima prostora da se to još više unaprijedi kako bi se položaj žena poboljšao. U prethodnim mandatima naše žene su bile na veoma važnim pozicijama, kao što su pozicije ministrice vanjskih poslova, potpredsjednice Federacije, gradonačelnice, menadžerice javnih institucija itd. Taj posao su radile vrlo odgovorno i uspješno. Stranka je i do sada pokazivala posvećenost položaju žena i tako će i ostati – navodi Zuko.

Istina, SDA ima značajan broj zastupnica u Parlamentu FBiH, devet od ukupno 26, te predstavnice na nižim nivoima vlasti, kao i načelnicu. Međutim, nemaju nijednu u državnom parlamentu, a u stranačkim organima tek mali procenat. U Predsjedništvu SDA je 30 osoba, a samo četiri žene. U Glavnom odboru ih je 24, uz 90 muškaraca.

Ostale novoizabrane načelnice na posljednjim lokalnim izborima su Iva Raguž (HDZBiH) u Općini Čapljina, te četiri iz SNSD-a. To su Milka Ivanković u Istočnom Drvaru, maloj općini gdje joj je svega 80 glasova bilo dovoljno za pobjedu, zatim Snežana Ružičić u Jezeru, kojoj je ovo treći mandat, Mila Petković u Novom Goraždu, gdje je i na drugom mjestu po broju glasova bila žena, te Dušica Runić koja je u Drvaru ostvarila ubjedljivu pobjedu osvojivši više od 62 posto glasova.

Mediji više prostora daju političarima

U ostale 134 općine pobijedili su muškarci. I u općinskim/gradskim vijećima dominiraju s učešćem od 78 posto uprkos tome što je na kandidatskim listama bio značajan broj žena i što one čine polovinu glasačkog tijela u našoj zemlji.

– Često se postavlja pitanje zašto žene ne osvajaju proporcionalan broj glasova ili ne zauzimaju visoku poziciju u vlasti? Žene su često percipirane kao manje kompetentne za vođenje politike, dok se tradicionalno promatra da je politika “muški posao”. Ovakvi stereotipi mogu utjecati na percepciju birača. Političke stranke ispunjavaju zakonske kvote za žene, odnosno 40 posto na listama, ali su žene često postavljene na niže pozicije na listama, gdje je manja šansa da budu izabrane – pojašnjava predsjednica Udruženja “Ženska vizija”.

Također, osvrnula se i na ulogu medija, rekavši da je medijska pokrivenost političarke često slabija nego njihovih muških kolega.

– A i kada su prisutne u medijima, često se akcenat stavlja na njihov privatni život, izgled ili lične karakteristike, a ne na političke stavove i programe – zaključuje Hajvaz.

Sličnih stavova je i potpredsjednica NIP-a.

– U BiH, kao i u mnogim drugim zemljama, postoje duboko ukorijenjeni stereotipi koji ženu vide prvenstveno u obiteljskoj i tradicionalnoj ulozi, dok se politika doživljava kao domena muškaraca. Mnoge žene se suočavaju sa izazovima u društvu koje im ne daje podršku ili vjeru da mogu biti politički lideri. Ovaj kulturni otpor ženama koje žele sudjelovati u politici dovodi do toga da se osjećaju obeshrabrene u ulasku u političke stranke ili političke utrke – kaže Kristić.

Zašto žene ne glasaju za žene

Čak i one koje se odvaže na taj korak, primjećuju u Forumu žena PDP-a, često se nakon loših izbornih rezultata povlače iz aktivnog političkog djelovanja.

– Sve teže je afirmisati žene da se aktivnije uključe u politički život. Nakon promjena Izbornog zakona procenat žena odbornika nije porastao, nego je opao. To govori da promjena zakona nije išla u pravcu da omogući veće učešće žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Svakako da bi veći broj žena bio aktivno prisutan kada bi zakon omogućio zatvorene ili poluzatvorene liste – smatraju u PDP-ovoj organizaciji žena.

Zanimljiv je podatak da ova stranka u svom članstvu ima dva posto više žena. Uprkos tome, u

20-članom predsjedništvu su samo četiri pripadnice manje zastupljenog spola.

Da generalno u društvu prevladava mišljenje da je politika posao za muškarce, naglašava i program- menadžerica organizacije “Glas žene”.

– Zato i žene glasaju za muškarce. Svijest javnosti se treba promijeniti, što je vrlo teško, jer istovremeno se muškarci bore da očuvaju i dodatno argumentiraju stav da je bavljenje politikom muški posao i da je bolje da imamo gradonačelnika, a ne gradonačelnicu – navodi Raković.

Upite o učešću žena u političkom životu BiH poslali smo na internet-adrese više stranaka. Odgovorili su samo iz SDP-a, SDA, Naroda i pravde i PDP-a. SNSD, HDZBiH, Naša stranka i SDS su se potpuno oglušili.

Prema informacijama dostupnim na internet-stranicama ovih stranaka, HDZBiH ima 21 člana Predsjedništva, od čega šest žena, a SNSD 44 člana, uključujući devet žena. Glavni odbor ove stranke broji 352 muškarca i 134 žene. U Predsjedništvu Naše stranke je osam muškaraca i pet žena, a u Glavnom odboru je omjer 41:20, u korist muškog spola. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je članica HDZBiH Borjana Krišto, a SNSD-ova Željka Cvijanović je članica Predsjedništva BiH.

Sagovornice Fokusa zaključuju da je uloga pripadnica manje zastupljenog spola u politici BiH na marginama, a procenat u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim nivoima poražavajući. Zato je neophodna kontinuirana akcija, afirmacija i promocija, te postizanje istinske rodne ravnopravnosti, što je, svakako, obaveza BiH na putu ka Evropskoj uniji.