Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nedostatak radne snage

U ovoj godini u BiH skoro tri puta više radnih dozvola stranim radnicima nego 2022.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Ilustracija

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7229, dok je taj broj 2022. godine iznosio 254o

Domaći radnici posljednjih godina sve više odlaze na Zapad pa poslodavcima u BiH jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega se okreću inostrannom tržištu u potrazi za radnicima.

Njihove procjene su da na bh. tržištu nedostaje gotovo 30.000 radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih tijela definisanje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7229, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2000, a Distrikt Brčko 739, rečeno je Srni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Od ukupne godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH se odnosi 2400 radnih dozvola, što je više za 5%, na RS 1500, gdje je zabilježeno povećanje od 43%, a na Distrikt Brčko 509 radnih dozvola, što je više za 96%, piše Vecernji.ba.

Iako je broj stranih radnika u BiH još uvijek simboličan u odnosu na razvijene zemlje Zapada i i u odnosu na susjednu Hrvatsku, broj iz godine u godinu raste. Pa je tako ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. iznosila 3995, od čega se na Federaciju BiH odnosilo 2435 radnih dozvola, Republiku Srpsku njih 1400 i Distrikt Brčko 160.

Znakovito je to povećanje ukupne godišnje kvote radnih dozvola za čak 39 posto u odnosu na 2022., kada ih je odobreno 2540. Dakle, za ovu godinu odobreno je tri puta više radnih dozvola strancima nego 2022. godine.

Prema državama porijekla u 2023. godini, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2023. bilo je iz Turske, Srbije, Nepala, Bangladeša i Indije. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu registriran je kod državljana Pakistana, Nepala i Bangladeša.

Stranim državljanima za rad u BiH u 2021. godini ukupno je izdano 2987 radnih dozvola. Ukupno izdanih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2021. bilo je 2775, i to 955 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1820 radnih dozvola izdanih nezavisno o utvrđenoj kvoti. Od ukupno izdanih važećih radnih dozvola, 408 je izdano ženama, a 2367 muškarcima. Najviše stranih radnika bilo je iz Srbije – 622, zatim iz Turske 334, Hrvatske 193 i iz NR Kine 124.

BiH i RH

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u prošloj godini iznosila je 6073, od čega se na FBiH odnosi 4295 radnih dozvola, RS 1400, a Distrikt Brčko 378. Na nivou BiH ovaj broj predstavlja planirano povećanje od 2078 dozvola u odnosu na prethodnu godinu. Planirano povećanje odnosi se na FBiH i Distrikt Brčko, dok je za RS kvota ostala nepromijenjena.

Najviše stranih radnika u prošloj godini bilo je iz Turske, njih 605, zatim 509 iz Nepala, 346 iz Indije, 343 iz Srbije, 272 iz Bangladeša te 153 iz Kine.

Da je broj stranih radnika u BiH još uvijek simboličan, vidljivo je i iz statistika Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ali i službenih podataka drugih država, pa tako Agencija i dalje posreduje u zapošljavanju građana BiH u Sloveniju, i to za sva zanimanja, a u Njemačku osoba sa završenom srednjom medicinskom školom. Broj posredovanja u Sloveniji u deset mjeseci 2024. otprilike je na nivou kao i prethodne godine, oko 5500 potpisanih ugovora, dok je broj izdanih radnih dozvola u Sloveniji 11.365. U Njemačkoj je trend smanjenja broja posredovanja, tako da je Agencija zaključno s studenim posredovala u zapošljavanju 218 osoba.

Hrvatska je lani do kraja decembra izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime je prvi put otkako su 2021. ukinute kvote za uvoz radne snage prešla broj od 200 hiljada izdanih radnih dozvola.

Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima BiH (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672).

U odnosu na 2023., kada su izdali više od 172 hiljade dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan za 34 hiljade. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, 2023. bila treća u EU po broju izdanih prvih boravišnih dozvola strancima izvan EU-a s obzirom na broj stanovnika, a nakon Malte i Kipra. Dok su te godine u cijelom EU izdane 8,3 prve boravišne dozvole državljanima izvan EU na 1000 stanovnika, RH ih je izdala gotovo tri puta više, odnosno 21 prvu boravišnu dozvolu strancima na svakih 1000 stanovnika. S obzirom na rekordan broj izdanih dozvola u 2024., i dalje će ostati u vrhu EU-a po uvozu stranih radnika, a moguće i istisnuti Kipar s drugog mjesta.