Trojka protiv Dodika: Hoće li Schmidt reagirati i koji potez bi mogao povući?

Politička scena Bosne i Hercegovine (BiH) doživjela je značajan preokret nakon što su stranke okupljene u koaliciji poznatoj kao Trojka – Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka – objavile raskid suradnje sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođenim Miloradom Dodikom.

Odluka o prekidu koalicije donesena je nakon što su zastupnici SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH bili suzdržani prilikom glasanja o dva zakona usklađena s pravnom stečevinom Evropske unije (EU). Trojka smatra da je SNSD time prekršio koalicijski dogovor koji je podrazumijevao podršku europskim zakonima i odlukama Vijeća ministara BiH usmjerenim ka integraciji zemlje u EU, piše DW.

Pored toga, lideri Trojke naglašavaju da SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i regije, što je doprinijelo odluci o raskidu saradnje.

Vlasti Republike Srpske (RS) obilježavaju neustavni dan entiteta, protive se odlukama visokog predstavnika i ne provode odluke državnog Ustavnog suda, zbog čega su dužnosnici RS-a pod američkim sankcijama.

Reakcije iz RS

Milorad Dodik smatra da je potez Trojke poruka da Srbi nisu dobrodošli u BiH. „Onda ni BiH nije dobrodošla nama”, dodao je lider SNSD-a. On je ponovo najavio donošenje entitetskog izbornog zakona i zaprijetio nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH, dok je oporbu iz RS-a koja je podržala Trojku nazvao „izdajnicima”.

Ulazak u vlast, umjesto smijenjenog člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojše Radmanovića (SNSD), najavio je Branislav Borenović iz oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) naglašavajući da je „SNSD postao mjerna jedinica za glupost, a Milorad Dodik najveći teret za RS”.

Čelnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović nada se da koalicija može opstati uprkos trenutnim nesuglasicama. Istakao je da će HDZ nastaviti podržavati sve evropske zakone, bez obzira na situaciju. „Trebamo razgovarati, pa i ako se razilazimo”, poručio je Čović.

Šta će učiniti HDZ?

Još uvijek je nepoznanica hoće li HDZ podržati Trojku ili SNSD. Politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović za DW kaže da će HDZ još neko vrijeme biti medijator na relaciji SNSD-Trojka, a onda će donijeti „najracionalniju odluku”. “Ne treba zaboraviti ni mogućnost povratka Stranke demokratske akcije (SDA), i ako iz današnje perspektive to ne izgleda realno, moguće je da sutra bude izgledno”, kaže Vidović.

Povratak SDA u vlast je moguć, iako su zastupnici ove stranke glasali za smjenu SNSD-ovog Nebojše Radmanovića. Tako bi stari ento-nacionalni partneri (SDA, HDZ, SNSD) ponovo formirali vlast, bez Trojke.

Kombinacije su brojne, a rješenja neizvjesna. Vidović zato smatra da se zapravo radi o krizi političkog (dejtonskog) sistema. „Taj je sistem bio kreiran da zaustavi rat, ali nije u mogućnosti kreirati društveno okruženje pogodno za iskorak ka evropskim vrijednostima”, kaže sagovornik DW-a.

Mogući novi politički savezi

Raskid koalicije između Trojke i SNSD-a dovodi do prekompozicije vlasti na državnom nivou. Trojka traži nove partnere kako bi osigurala parlamentarnu većinu. Pored PDP-a, smjene SNSD-ovih kadrova i evropske zakone podržava i Srpska demokratska stranka (SDS), ali prema riječima predsjednika Milana Miličevića „neće u vlast“.

Ako ne dođe do brzog formiranja nove koalicije političke podjele bit će produbljene, a evropski put BiH usporen. Evropske zakone usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta BiH treba potvrditi i Dom naroda u kojem SNSD ima tri delegata (većinu u Klubu Srba). Ako se oni ne pojave na sjednici, zakoni ne mogu biti potvrđeni, što bi označilo početak nove blokade vlasti.

Mediji iz RS-a pišu da se iza smjene SNSD-ovih kadrova skrivaju „mešetarenja” američkog ambasadora Michaela Murphya i visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

Uloga Christiana Schmidta

Schmidt bi mogao odigrati ključnu ulogu u rješavanju ove krize. Ako se ugrozi funkcioniranje institucija ili dovede u pitanje provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma, dužan je iskoristiti bonske ovlasti. To bi moglo uključivati nametanje određenih odluka ili zakona, ali i smjenu izabranih dužnosnika.

Međutim, takvi potezi visokog predstavnika često izazivaju različite reakcije u BiH, ali i u međunarodnoj zajednici. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i članica EU-a, Rusija se uglavnom protivi odlukama OHR-a (Ured visokog predstavnika).

Stoga će Schmidt, kako za DW kaže glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba Semir Hambo, pažljivo razmotriti sve opcije prije nego što poduzme konkretne korake.

„Teško je zamisliti da je Trojka krenula u izbacivanje SNSD-a iz vlasti bez konzultacija s ključnim međunarodnim faktorima, ali Schmidt vjerovatno neće odmah reagirati ako SNSD bude blokirao sjednice Doma naroda. No, ne bih isključio i tu mogućnost u narednom razdoblju”, kaže Hambo.

Političke posljedice

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić ističe da je nedavni sastanak oporbenih vođa iz RS-a u Istočnom Sarajevu bio „prijelomna tačka“. „To je dobro osmišljen plan, dogovor iza kojeg sasvim sigurno ne stoji pamet domaćih političkih aktera. Evidentna je samouvjerenost opozicije koja već pravi novu ministarsku križaljku u Vijeću ministara BiH”, kaže Topić za DW.

Politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić naglašava značaj izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića (NiP) o direktoj vezi Dodika i Putina i „Putinovom nalogu da se blokira put BiH ka EU”.

Govori i o mogućim posljedicama: „Eliminiranjem SNSD-a bila bi blokirana osovina Dodik – Čović, odnosno udruženi politički pothvat opstrukcije i blokade.“ Sagovornik DW-a vjeruje da će Čović pokušati vratiti SNSD uz određene koncesije. „Ako Trojka nasjedne na to, izgubili su naredne izbore već sada“, kaže Prohić.

On naglašava da bi eliminiranje SNSD-a mogla biti poruka svim političkim akterima da postoji granica do koje se toleriraju opstrukcija i destrukcija. To bi, kako ističe, moglo imati „dalekosežne i mnogostruke“ koristi za BiH i njene građane. Razvoj situacije u narednim sedmicama bit će ključan za budućnost političkih odnosa u BiH i njen put ka evropskim integracijama.