Konferencija Mediacentra
Novinari o mogućim izmjenama Krivičnog zakona FBiH: Na udaru sloboda izražavanja i medija
Ukoliko bi se usvojile predložene izmjene Krivičnog zakona, kako je navela, to bi značilo da nijedan novinar i nijedna redakcija, bez prethodne saglasnosti, ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti
Konferencija “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi”, održana je u Sarajevu u organizaciji Mediacentra Sarajevo, Vijeća za štampu i online medije BiH te organizacije “JaBiHEU”.
Na konferenciji je, između ostalog, prezentovan izvještaj Mediacentra Sarajevo “Zaštita medijskih sloboda u BiH: Koraci ka evropskoj integraciji” autorica Lejle Gačanice i Anide Sokol. U izvještaju se analizira zakonodavni okvir za slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini te se daju preporuke za neophodne reforme s ciljem unapređenja zaštite medijskih sloboda, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Prije početka rada konferencije, učesnici su u izjavama za novinare pažnju skrenuli na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, koji bi trebao biti razmatran na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.
Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović navela je da studija “Zaštita medijskih sloboda u BiH“ upućuje na hitnost poduzimanja konkretnih koraka ka unapređenju zaknonodavnog i regulatornog okvira u oblasti zaštite i slobode izražavanja i slobode medija.
Ona je istakla da Evropska unija iz godine u godinu upozorava da BiH u ovoj oblasti treba da ostvari napredak. Međutim, kako je upozorila Muminović, dešava se suprotno. Tako je u planu rada Predstavničkog doma Federacije BiH razgovor o izmjenama Krivičnog zakona FBiH. Muminović je ustvrdila da predložena rješenja podsjećaju na rješenja zakona u Republici Spskoj, koji onemogućava slobodan rad medija.
-Vidimo da se donose zakonska rješenja koja ulaze duboko u oblast slobode izražavanje i slobode medija – kazala je Muminović, dodavši da je EU značajno unaprijedila zakonodavni okvir vezano za slobodu medija i slobodu izražavanja.
Ukoliko bi se usvojile predložene izmjene Krivičnog zakona, kako je navela, to bi značilo da nijedan novinar i nijedna redakcija, bez prethodne saglasnosti, ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.
Borka Rudić iz Udruženja “BH novinari“ kaže da u prijedlogu izmjena zakona postoje najmanje tri problema.
-Prvi je obrazloženje zašto se donose izmjene i zašto se traži eksluzivna zaštita prava na privatnost u odnosu na sva druga prava. U obrazloženju stoji da je to zahtjev društvene zajednice. Mi iz Udruženja BH novinari sumnjamo da se ne radi ni o kakvoj društvenoj zajednici već o pojedincima koji se nalaze na javnim funkcijama i koji zaštitom prava privatnosti pokušavaju sakriti ono što rade kao zvaničnici – naglasila je Rudić.
Rezultati monitoringa
Druga godina rada Vijeća ministara BiH: Od 252 obećanja u potpunosti ispunjeno samo šest
Upravni odbir BH novinara, kako je rekla, traži detaljno obrazloženje zašto je ovako rigidan odnos pri zaštiti prava na privatnost i zašto je to pravo važnije od drugih prava, prije svega prava na slobodu izražavanja.
Poručila je da predložene izmjene Krivičnog zakona mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti.
