Njemačka autoindustrija je na prekretnici

Najjača ekonomija Evrope nalazi se u krizi. Posebno su teško pogođeni njemački proizvođači automobila. Oni se nakon saveznih parlamentarnih izbora nadaju povoljnijem ekonomskom okruženju. No, hoće li se to dogoditi?

Njemačka automobilska industrija nalazi se u velikim poteškoćama i s napetošću iščekuje ishod prijevremenih izbora zakazanih za 23. februar. Ekonomija je u recesiji, a dosadašnju vladajuću “semafor koaliciju” smatraju izravno odgovornom za neke propuste, piše DW.

Poticanje električnih automobila?

Ključna tačka za sve proizvođače automobila je odmak od motora s unutrašnjim sagorijevanjem i uvođenje alternativnih pogonskih modela. Nezavisni analitičar Jürgen Pieper iz Frankfurta, poput mnogih stručnjaka, primjećuje stalnu nesigurnost među proizvođačima automobila i kupcima. Glavni razlog tome je, kaže, to što u Njemačkoj “ne postoji jasna linija u vezi s elektromobilnošću”. Vlada je prvo poticala kupnju električnih automobila, a zatim ukinula subvencije.

Dirk Dohse s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu (IfW) u razgovoru za DW kaže da je posebno “kratkoročno ukidanje takozvanog ekološkog bonusa u decembru 2023.” pridonijelo nesigurnosti. Uz to, industrija pati od “visokih troškova energije i prekomjerne birokracije”.

Na pitanje što najviše muči njemačke proizvođače automobila, udruženje VDA (Savez njemačke automobilske industrije) istaknulo je temeljni problem: nezadovoljavajući uvjeti proizvodnje u Njemačkoj. To smanjuje konkurentnost poduzeća. Već godinama se bilježi zabrinjavajući trend: Njemačka stalno pada na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti.

Energija je preskupa

Pitanje koliko je Njemačka atraktivna kao industrijska lokacija od ključne je važnosti za ovaj lobistički savez. VDA stoga traži da “Berlin i Brisel vrate Njemačku na vrh svjetske ljestvice”. Za to su potrebni “manja cijena energije, manje regulacija i birokratije te konkurentni porezni sistem”, poručuju iz VDA na upit DW-a.

Na negativan utjecaj Evropske unije ukazuje i ekonomist IfW-a Dirk Dohse: “Zahtjevi koji se odnose na zaštitu klime dolaze od strane EU, i njemačka vlada tu ima samo ograničen utjecaj.”

No postoji i određena suodgovornost industrije za trenutnu krizu: “Potrebne strukturne prilagodbe odgađane su predugo, što je dovelo do snažnog smanjenja profitnih marži. Njemačkim poduzećima trebalo je jako dugo da se povežu s jakim softverskim partnerima.” Rezultat: njemački proizvođači automobila nemaju pravi hit na tržištu električnih automobila.

Više punionica

Za Dirka Dohsea prioritet je “brz razvoj infrastrukture punionica i osiguranje planiranja za kupce električnih automobila”. Može se uvijek raspravljati o tome jesu li subvencije za kupovinu električnih automobila korisne, ali pravila bi svakako trebala biti jasna i transparentna te vrijediti za određeno razdoblje. Nadalje, te subvencije trebale bi se pouzdano isplaćivati, a ne ukidati ovisno o stanju državne blagajne.

“Jasnu liniju za nove tehnologije, koje će se potom svi držati”, traži i Jürgen Pieper. Pri tome, naglašava on, ne smije biti previše regulacije, već treba ostati otvoren za različita tehnološka rješenja. Politika bi trebala “postaviti precizne kvantificirane ciljeve, ali prepustiti industriji da sama pronađe put do njihova ostvarenja”.

Automobil i politika

Povezanost automobilske industrije i politike je bliska, ne samo na saveznoj razini. Posebno u pokrajinskoj politici postoje velike međusobne ovisnosti. Tako su proizvođači automobila – sve do lokalnog nivoa – ovisni o povoljnim porezima i doprinosima, dok su za pokrajinsku politiku radna mjesta koja industrija pruža vrlo važna i vrijedna zaštite.

U Donjoj Saskoj, gdje saveznu vladu predvodi SPD, a pokrajinska vlada ima predstavnika u nadzornom odboru Volkswagena, ta je povezanost očita. No i u Baden-Württembergu, pod premijerom Kretschmannom iz Zelenih (s Mercedesom i Porscheom, koji pripada VW grupi) te u Bavarskoj, kojom desetljećima vlada CSU, s Audijem u Ingolstadtu (također VW marka) i BMW-om u Münchenu, te su veze duboko ukorijenjene.

Zbog federalne strukture Njemačke kao i zbog te međusobne ovisnosti i utjecaja saveznog, pokrajinskog i lokalnog nivoa, ishod izbora – na kojem god nivou – uvijek ima utjecaj na automobilsku industriju.

Zato si nijedan proizvođač automobila ne može priuštiti ignorisanje političara. Istovremeno, kompanije moraju ostati otvorene za sve političke opcije kako bi mogle ostvariti svoj utjecaj bez obzira na ishod izbora.

I opet: strah od Trumpa

No, o novoj ili drukčijoj industrijskoj politici ne odlučuje se samo u Berlinu i Briselu. Veliki utjecaj imat će i politika nove američke vlade, kaže Jürgen Pieper: “S obzirom na ekonomsku krizu i očekivani pritisak Trumpove vlade (prijetnje visokim carinama), nova će njemačka vlada vjerovatno pokušati olakšati poslovanje njemačkoj automobilskoj industriji.”

Tada bi moglo doći do “odgode zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem za nova vozila” ili do ponovnog uvođenja “subvencija za kupnju električnih i hibridnih automobila”.

Nezavisni analitičar Jürgen Pieper kaže kako je trenutno, međutim, nejasno hoće li od marta u Njemačkoj doista biti nove industrijske politike.

“Vrlo je vjerovatno da ćemo imati koaliciju CDU/CSU-SPD ili CDU/CSU-Zeleni. U prvom slučaju, kraj motora s unutrašnjim sagorijevanjem predviđen za 2035. mogao bi se odgoditi na 2040., dok je kod varijante ‘crno-zelene’ koalicije to manje izgledno”, kaže Pieper za DW.