Najradosniji praznik
Kršćani širom svijeta slave Božić, dan rođenja Isusa Krista
Kao kršćanski praznik, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine
Katolici u BiH, kao i kršćani širom svijeta, proslavljaju Božić, najradosniji praznik kojim se obilježava rođenje Isusa Krista.
Božić od davnina kršćani slave kao jedinstveni događaj rođenja Boga-čovjeka na zemlji pa je i sama riječ Božić umanjenica riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.
Lingvisti tako navode kako naziv blagdana ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Teolozi također podsjećaju kako je za vjernike Božić dan na koji se sam Bog utjelovio.
Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatrao je kako se u Božiću “Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti”.
Božić je ponajprije biblijski događaj. Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, jutarnja ili pastirska misa te poldanjica. Polnoćka donosi čitanja o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem: “U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.” (Mt 1,1) Jutarnja misa donosi navještaj pastirima o Isusovu rođenju pa se stoga nazivala i pastirskom dok se na dnevnoj podsjeća kako “U početku bijaše Riječ” čime se naglašava božanski karakter djeteta Isusa.
Biblija pak izriče trodijelnu poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se mir na zemlji, koji je potvrda Božje naklonosti ljudima.
Kao kršćanski praznik, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim krajevima gdje žive Hrvati već na svetu Katarinu (25. novembra) počinje božićna priprava i traje tačno mjesec dana. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri sedmice neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri milenija, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.
Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a posebno u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji doprinose i zbližavanju ljudi, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u porodičnom životu.
Pjesme su svečane i odišu radošću, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina. U božićnim pjesmama jasno je naznačen kršćanski temelj o rođenju Bogočovjeka, koji je često opjevan kao Mladi Kralj, od Djevice Marije.
Nakon Božića slijede blagdani svetog Stjepana Prvomučenika, svetog Ivana te Nevine dječice ili Mladenaca.
Stevandić nakon usvajanja spornih zaključaka NSRS: Da Dodik nije potpisao ja bih morao da ga tužim, prijetilo bi mu 7 godina zatvora 
Rekordne visine snijega u BiH: Grad potpuno odsječen, snježni pokrivač mjeri se u metrima 