Fondovi, standard i napredak: Najbitniji segmenti puta ka EU, ali i ono što nas čeka

Evropska unija otvorila je vrata za nove članice, a trenutne okolnosti, uključujući uspostavljanje Instrumenta za rast i reforme na zapadnom Balkanu, te novi konsenzus oko proširenja Unije, pružaju povoljnu priliku.

Sada je važno da BiH nastavi tim putem, uspostavi pregovaračku strukturu i ubrza provođenje potrebnih reformi, rečeno je u Zagrebu na druženju novinara iz cijele BiH sa predstavnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.

Veliki ekonomski napredak

O svim benefitima od članstva u Evropskoj uniji u Zagrebu je govorio i voditelj Odjela za evropske politike u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Jakša Puljiz.

On je okupljenim novinarima rekao da je u prvom desetljeću članstva Hrvatska ostvarila veliki ekonomski napredak i on se dobrim dijelom prenio u poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana.

Istakao je da su plaće narasle za skoro duplo od pristupa Hrvatske u Evropskoj uniji.

“To je jedan rezultat koji direktno možemo povezati sa ekonomskim rastom. Hrvatska je, kumulativno gledano, među zemljama članicama, ostvarila vrlo visoke stope rasta i one su doprinijele do toga da je Hrvatska došla do 75 posto prosjeka EU. Poređenja radi na ulasku u EU ta brojka je iznosila 60 posto. U prvom desetljeću članstva, Hrvatska je ostvarila veliki ekonomski napredak i on se dobrim dijelom prenio u poboljšanje građana”, govori Puljiz.

Kao ključne izazove navodi dalji radi životnog standarda.

“Uprkos brojnim poboljšanjima u ekonomskoj sferi, i dalje smo svjedoci iseljavanja ljudi iz Hrvatske, a jedini pravi recept da se smanji to iseljavanje jeste daljnje povećanje životnog standarda. U tome će svakako za vlasti biti izazov provođenje reformi. Bez bolje plaćenih radnih mjesta nećemo moći očekivati veće utjecaje na poboljšanje životnog standarda, a do toga može doći samo ako privatni sektor bude u stanju osigurati jaču poziciju na međunarodnom tržištu”, poručio je između ostalog Puljiz.

Mnogobrojni fondovi

O svim benefitima, ali i potencijalima koji se otvaraju kada jednom BiH postane članica Evropske unije razgovarali smo i sa Harisom Plakalom, generalnim sekretarom Evropskog pokreta u BiH.

Pojašnjava da su jedne od najbitnijih stvari pristup mnogobrojnim fondovima koje sada imaju na raspolaganju samo one zemlje koje su punopravne članice EU.

“Pristup kohezivnim strukturalnim fondovima EU, gdje je Hrvatska od 2013. godine pa do danas iskoristila veliki procenat sredstava od Evropske komisije za važne infrastrukturalne razvojne projekte unutar Hrvatske i to se pokazuje na samom terenu, dakle od Pelješkog mosta, mnogih Univerziteta, kliničkih centara, autocesta, dijela koji se tiče turizma i naravno pospješivanje infrastrukture za stvaranje nove industrije, novih radnih mjesta. BiH će u tom kontekstu biti na raspolaganju nekoliko tih fondova, koji su namijenjeni samo za punopravne članice. Ono što je važno napomenuti jeste da onog momenta kada BiH pristupi EU da građani BiH mogu pristupiti radnom tržištu EU jednako kao i svi ostali, dakle neće biti potrebno nikakvih dozvola, odnosno barijera. Tu se naravno otvara veliki proces kada su u pitanju mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje”, govori nam Plakalo.

Dosta posla pred nama

Naglašava da je pred bh. vlastima još uvijek mnogo posla za uraditi.

“Tu su reforme i zakoni, određene odluke i generalno pospješivanje standarda u BiH, te implementiranje pravne stečevine EU unutar BiH. Ono što je prioritet sada jeste da se usvoji ova reformska agenda, koja bi trebala da odblokira Plan rasta, financijsku konstrukciju koju je Evropska komisija predstavila prije dvije godine i koja će važiti do 2027. godine. Dakle mislim da bi se sada trebali fokusirati na ove trenutne oblike i benefite koje dobijamo kao zemlja koja je i kao kandidat i čeka početak pregovora. Definitivno da BiH dobija mnogo kada je u pitanju i razvoj infrastrukture, poslovnog okruženja, turizma, zapošljavanja i zdravstvene socijalne zaštite. Generalno mnogo je tih pokazatelja koji svaku zemlju koja pristupi unutar EU pospješi u svakom mogućem smislu”, jasan je Plakalo.