Katedrala Notre-Dame otvorena u Parizu pet godina nakon požara

Katedrala Notre-Dame u Parizu otvorena je u subotu uveče uz poruku zahvalnosti za njeno spasavanje i obnovu pet godina pošto je razorni požar umalo doveo do uništenje 860 godina starog zdanja.

Hitne službe koje su pomogle u spasavanju gotičkog remek-djela i ljudi uključeni u restauraciju dobili su ovacije pošto je pariski nadbiskup, Laurent Ulrih, tri puta udario u vrata Notre-Damea prije nego što je simbolično ponovo otvorio zgradu.

Udarima u vrata počela je dvosatna služba kojoj su prisustvovali svjetski lideri, između ostalih i novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump.

“Notre-Dame, uzore vjere, otvori svoja vrata da okupiš daleku djecu Božiju u radosti”, rekao je Ulrih, udarajući drvenim štapom napravljenim od krovne grede koja je preživjela požar prije pet godina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u kratkom govoru rekao da “večeras možemo zajedno da podijelimo radost i ponos”.

“Stojim pred vama da izrazim zahvalnost francuske nacije, našu zahvalnost svima koji su spasili, pomogli i obnovili katedralu”, rekao je Makron.

‘Merci’

Jedan od najdirljivijih trenutaka nastupio je kada su vatrogasci u svojoj zaštitnoj opremi prošli kroz katedrali dok je riječ “Merci” (Hvala) zasijala na spoljašnjem dijelu gotičkog zdanja.

Male grupe Parižana i turista uprkos vlažnom vremenu i jakom vjetru su bile ispred kako bi prisustvovali obnovi katedrale koja je bila nadomak rušenja zbog intenziteta požara koji je srušio krov i toranj.

Rekonstrukcija je koštala oko 700 miliona eura, finansiranih iz donacija, pri čemu je katedrala ponovno otvorena u roku od pet godina uprkos predviđanjima da bi radovi mogli decenijama trajati.

Radnici na rekonstrukciji su morali da prevaziđu probleme sa zagađenjem olovom, pandemijom Covid-19 i vojnim generalom koji je nadgledao projekat koji je poginuo prošle godine kada je pao tokom planinarenja na Pirinejima.

Do otvaranje Notre-Damea tako brzo nakon požara, što je Macron predstavio kao primjer francuske kreativnosti i otpornosti, došlo je u teškom trenutku za zemlju.

Osjećaj nacionalnog uspjeha u obnavljanju simbola Pariza potkopan je političkim previranjima koja su Francusku ostavila bez vlade, pošto je premijer Michel Barneir izgubio glasanje o povjerenju.

Macron se nada da bi ponovno otvaranje moglo da donese osjećaj nacionalnog ponosa i jedinstva – kao što su učinile ljetos Olimpijske igre u Parizu.

Macron je uspio da ostvari uspjeh dolaskom Trumpa zajedno sa oko 40 šefova država i vlada, među kojima je bio i ukrajinski lider Volodimir Zelenski, koji je dobio aplauz kada je ušao u Notre-Dame.

Iznenađujući odsutan u subotu bio je papa Franja, poglavar Rimokatoličke crkve. On je poslao poruku francuskom narodu i iznio mišljenje povodom spora da li bi ulazak u crkvu i turističku atrakciju trebalo da bude besplatan.

“Ogroman” broj ljudi koji je spreman da posjeti Notre-Dame treba da bude dočekan “velikodušno i besplatno”, rekao je on, jasno se protiveći prijedlogu francuskog ministarstva kulture da se naplaćuje ulaz.

Uzrok požara 2019. nikada nije identifikovan uprkos forenzičkoj istrazi koju su sproveli tužioci, koji vjeruju da je najvjerovatniji razlog nesreća, kao što je električni kvar.

Za mnoge, ponovno otvaranje Notre-Damea nije samo francuski, već globalni uspjeh — katedrala će nakon otvaranja godišnje primati 15 miliona posjetilaca, što je više u odnosu na 12 miliona, koliko ih je bilo prije požara.

Nakon katastrofe iz 2019. godine, gotovo milijardu dolara donacija brzo je prikupljeno iz svih dijelova sveta, svjedočeći o univerzalnoj privlačnosti Notre-Damea.

Rektor Notre-Damea, otac Olivije Ribado-Dima, izjavio je da je katedrala “više od francuskog spomenika” i voljeni dragulj svjetske kulturne baštine.

“Katedrala je veličanstveni simbol jedinstva”, rekao je on.

“Znak nade, jer ono što se činilo nemogućim postalo je moguće”, dodao je.

U nedjelju će nadbiskup Ulrih predvoditi prvu misu i osveštati novi oltar katedrale, kojeg je dizajnirao savremeni umjetnik Gijom Bardet, kao zamjenu za uništeni olral u požaru.

Tokom vikenda u Parizu su na snazi stroge mjere bezbednosti, slične onima tokom Olimpijskih igara ranije ove godine.