Predsjednički izbori u Rumuniji bit će referendum o evropskoj budućnosti zemlje

Rumunija bi u nedjelju mogla izabrati svog prvog krajnje desnog predsjednika na izborima koje mnogi doživljavaju ključnim za članicu EU-a i NATO-a koja graniči s Ukrajinom.

Političar krajnje desnice Calin Georgescu, bivši visoki državni službenik, šokirao je istočnoeuropsku naciju pobjedom u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra.

U nedjelju u drugom krugu sučelit će se s Elenom Lasconi, gradonačelnicom malenog rumunskog grada.

Strahuje se da će se pod Georgescuom zemlja, čija je strateška važnost porasla od napada Rusije na Ukrajinu, pridružiti krajnje desnom bloku EU-a i potkopati evropsko jedinstvo po pitanju Rusije, u koju je Bukurešt uperio prst da se uplela u prvi krug izbora.

“Ishod drugog kruga predsjedničkih izbora smatra se referendumom o budućoj vanjskopolitičkoj orijentaciji zemlje”, rekao je za AFP Marius Ghinea, politolog na univerzitetu ETH Zurich.

Egzistencijalna bitka

Lasconi je uoči drugog kruga istaknula koliko je visok ulog ovih izbora u jednoj od većih članica EU-a s oko 19 miliona stanovnika.

Novinarka koja je postala političarka upozorila je da se zemlja suočava s “egzistencijalnom bitkom” i “historijski sukobom” onih koji žele “očuvati mladu rumunjsku demokratiju” i onih koji se žele “vratiti u rusku sferu utjecaja”.

Socijaldemokratski premijer u odlasku Marcel Ciolacu podržao je 52-godišnju Lasconi, koja uživa i podršku liberala.

Ankete, koje u prvom krugu nisu uspjele predvidjeti Georgescuov uspjeh, sad mu daju 58 posto podrške, a Lasconi 42 posto.

Nakon što je u prošlosti hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina, 62-godišnji Georgescu sad izbjegava odgovarati na pitanja o proruskoj orijentaciji.

Kritičar je Evropske unije i NATO-a, ali tvrdi da ne zagovara izlazak iz njih, već želi staviti Rumuniju “na kartu svijeta”.

Kao i njegov idol, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, Georgescu se protivi bilo kakvoj vojnoj pomoći Ukrajini.

Njegov nacionalistički diskurs prožet misticizmom osvojio je društvene mreže, posebice TikTok, i njegovi video zapisi imaju milione pregleda.

Ako je Rumunija danas “pouzdana, predvidljiva zemlja svrstana uz liberalni zapad”, pobjeda Georgescua “svrstala bi zemlju uz Mađarsku i Slovačku (…) koje nastoje ograničiti nadnacionalni utjecaj Evropske unije”, smatra Ghincea.

Sjedinjene Države upozorile su u srijedu na “ozbiljne negativne posljedice” ako se Rumunija odmakne od zapada.

-Teško zasluženi napredak Rumunije koja se usidrila u transatlantskoj zajednici ne mogu poništiti strani akteri koji žele odmaknuti rumunjsku vanjsku politiku od zapadnih saveza, saopćio je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.

U susjednoj Moldaviji, proevropska predsjednica Maia Sandu pozvala je u video poruci na glasanje za “jaku evropsku i slobodnu Rumuniju”.

Gruzijska prozapadna predsjednica Salome Zurabishvili također je javno objavila da želi pobjedu Lasconi.

“Odbacite ekstremizam”

Iako je uloga predsjednika uglavnom ceremonijalna, šef države ima značajan moralni autoritet i utjecaj na vanjsku politiku Rumunije.

Predsjednik imenuje i novog premijera, što je njegova ključna uloga posebno zato što su parlamentarni izbori prošlog vikenda donijeli rascjepkani parlament.

Vladajući provuropski socijaldemokrati pobijedili su na izborima, ali su krajnje desne stranke ostvarile velike uspjehe i ukupno osigurale trećinu glasova.

Četiri provuropske stranke s apsolutnom većinom u parlamentu potpisale su u srijedu sporazum o formiranju koalicije. Obećale su “stabilnost” i pozvale birače da “odbace izolacionizam, ekstremizam i populizam”.

Od pada komunizma 1989., Rumunija nikad nije doživjela takav iskorak krajnje desnice, potaknut ljutnjom zbog inflacije i bojazni zbog ruskog rata u susjednoj Ukrajini.

Rumunski Ustavni sud potvrdio je u ponedjeljak rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora.

To je uslijedilo nakon što su rumunske vlasti tvrdile da je TikTok omogućio ruski utjecaj i “povlašteni tretman” Georgescuu, što je društvena mreža demantirala.

U srijedu je skinuta oznaka tajnosti s nekoliko dokumenata koji se odnose na navodni utjecaj na prvi krug predsjedničkih izbora.